1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Početak realizacije njemačko-britanske inicijative za BiH

U Parlamentu BiH u ponedjeljak (23.2.) bi mogla biti usvojena izjava Predsjedništva BiH. Federicu Mogherini, koja u ponedjeljak stiže u Sarajevo, obradovat će i dogovor vladajuće većine o Vijeću ministara.

Federica Mogherini

Mogherini dolazi u Sarajevo u ponedjeljak 23.2.

Nakon više godina stagnacije, proces evropskih integracija u BiH mogao bi biti pokrenut s mrtve tačke, ako Parlament BiH usvoji izjavu državnog Predsjedništva. Usvajanjem ove izjave, nadležne strukture vlasti bi se obavezale na provođenje ekonomskih i socijalnih reformi definiranih dokumentom „Sporazum za rast i zapošljavanje“ koji su ranije zajednički utvrdile bh. vlasti i delegacija Evropske unije (EU) u BiH. Vijeće EU zatim bi trebalo donijeti odluku o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je parafiran još 2007. godine. To bi, kako se očekuje, nakon prihvatanja zajedničke izjave, mogla potvrditi i visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini u obraćanju Parlamentu BiH.

Da li bi usvajanje zajedničke izjave u Parlamentu BiH označilo početak nove, bolje epohe kako na unutrašnjo-političkom, tako i na planu približavanja BiH EU? Poučeni dosadašnjim iskustvom, analitičari su oprezni u svojim komentarima.

„Uprkos izvjesnosti 'prihvatanja zajedničke izjave', pa i u trenutku kad to prihvatanje bude iza nas, teško da možemo govoriti o 'napretku', ukoliko taj pojam, osim praktičnog momenta 'koraka naprijed', treba da izražava i promjenu svijesti vladajućih etno-struktura. Jer, one, kako nas uči dvodecenijski porazno iskustvo njihove vladavine, kao vladavine sistematskog 'nedostatka političke volje', funkcionišu isključivo na principu dežurnog problema.

Dr Esad Bajtal

Dr Esad Bajtal

Uvijek je 'nešto' razlog osporavanja 'nečega'. U tom smislu, ma koliko to spolja izgledalo kao napredak, to će biti samo nevoljni ustupak nekoj višoj sili EU koju otjelovljuje gospođa Federica Mogherini“, kaže za Deutsche Welle profesor dr. Esad Bajtal, filozof i sociolog iz Sarajeva.

Kako stati u kraj etno-politici „dežurnog problema“?

„Sama činjenica da je trebalo toliko vremena za usaglašavanje Izjave, uz uporno politikantski-sofisticirano opstruiranje oko formalnih, a suštinski potpuno nevažnih nijansi njene formulacije, logički potvrđuje sve gore rečeno. Odnosno, učvršćuje moju sumnju u dobru volju onih koji su, dodvoravajući se 'svom' etnosu, poduzimali sve što su znali i mogli, da zajedničku izjavu Predsjedništva obesnaže i učine neprihvatljivom. To što nisu uspjeli u svojoj nakani, samo je praktični izraz njihove kapitulacije i nevoljnog polaganja politikantskog oružja pred nekim i nečim – jačim, većim i moćnijim“, tvrdi Bajtal.

Profesor Bajtal vjeruje da bi način na koji su „opstrukcionisti“ privoljeni da prihvate zajedničku izjavu EU morala uzeti kao djelotvoran metod svog budućeg vođenja BiH ka euroatlantskim integracijama.

„Etno-politici 'dežurnog problema' i sistematski fabrikovanom 'nedostatku političke volje', mora se, sa stanovišta interesa građana ove zemlje, konačno stati u kraj. Jer, bez obzira na sve nedostatke, probleme i dileme, koji opterećuju naše buduće članstvo u EU, to je ipak najracionalniji izlaz iz namjenski indukovane i egzistencijalno nepodnošljive pat pozicije, koju, ovdašnji etno-čuvari, pod vođstvom svojih susjednih etno-mentora, tvrdoglavo i vrlo sofisticirano održavaju na javnoj i političkoj sceni. Svijet i EU, čini se, svojom posljednjom inicijativom, kao da konačno uviđaju svo licemjerje ovdašnjih etno-politika kao politika dobro osmišljene neodgovornosti, te, shodno tome i nužnost ozbiljnijeg, praktičnog posvećivanja koristoljubljem proizvedenim problemima ove zemlje“, zaključuje Bajtal.

Tek slijedi teži dio posla

Projekt menadžer Centara civilnih inicijativa Adis Arapović smatra da bi čin usvajanja zajedničke izjave u Parlamentu BiH, iako „isforsiran“ i „više deklarativan“ ipak bio koristan iskorak domaće političke vlasti u procesu evropskih integracija.

„Promjena pristupa EU spram BiH daje prvi rezultat u obliku skorog stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a to je opet više nego što je na domaćem terenu urađeno. Zajednička izjava je samo načelni konsenzus, a to je daleko od potrebnih politika i prakse domaćih institucija. Dakle, tek slijedi teži dio posla - transformacija Izjave u zakonodavne projekte i drugačiju političku praksu. Većina građana BiH, kao i zvanični Brisel, ovo željno isčekuju već šest godina koliko stoji blokiran bh. vagon na kolosjeku EU“, kaže Arapović za Deutsche Welle.

Adis Arapović

Adis Arapović

Profesor na „Sarajevo School of Science and Technology“ (SSST) Adnan Huskić kaže da je prihvatanje zajedničke izjave rezultat direktne reakcije evropskih država, predvođenih Njemačkom i Velikom Britanijom.

„To je reakcija na dugotrajno i potpuno odsustvo progresa u smislu ispunjavanja obaveza u procesu približavanja EU od strane bh. vlasti. Istovremeno, ekonomska i socijalna slika u BiH se rapidno pogoršava iz dana u dan. Za očekivati je da bi konstantno ekonomsko propadanje u jednom momentu moglo proizvesti i ozbiljan sigurnosni problem u BiH, što je jedan od razloga za aktivniji angažman Evropljana.

Iz svega ovog se da zaključiti da su naši evropski partneri ustvari mnogo više zainteresirani za rješavanje nagomilanih ekonomskih i socijalnih problema u BiH nego naši sopstveni političari“, kaže Huskić za Deutsche Welle.

Postignut dogovor o pozicijama u Vijeću ministara BiH

Visoku predstavnicu EU za vanjsku politiku i sigurnost Federicu Mogherini, koja bi se danas na zajedničkoj sjednici trebala obratiti poslanicima i delegatima oba doma Parlamenta BiH, sigurno će obradovati i vijest da su domaćini, politički lideri vladajuće većine u BiH, u nedjelju (22.2.) postigli dogovor o formiranju Vijeća ministara BiH. Prema ovom dogovoru, Vijeće ministara će biti formirano četiri mjeseca nakon općih izbora.

Savez za promjene, kojeg čine stranke iz Republike Srpske, dobio je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo sigurnosti. Stranka demokratske akcije će imati ministre u Ministarstvu civilnih poslova i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Demokratska fronta dobila je jednu ministarskju poziciju i to u Ministarstvu prometa i komunikacija. Stranke okupljene oko Hrvatske demokratske zajednice BiH dobile su Ministarstvo finansija, Ministarstvo odbrane i Ministarstvo pravde.