1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Počela gradnja prelaza na Savi, mosta nigdje

Počeli su pripremni građevinski radovi za carinski terminal na završetku autoputa Banjaluka-Gradiška. Bez obzira na stav EU da most na Savi nije prioritet. I bez obzira na to što niko ne zna kada će most biti gotov.

Pripremni radovi na izgradnji carinskog terminala na završetku autoputa Banjaluka- Gradiška, na rijeci Savi, konačno su počeli. Izvođač radova je kompanija “Niskogradnja” Laktaši koja je pobjedila na tenderu krajem prošle godine a koji je raspisala Uprava za indirektno oporezivanje.

Zanimljivo je da izgradnja mosta na Savi, na ovom mjestu, nije prioritet EU, što nam je potvrđeno i u Delegaciji Evropske unije u BiH.

Prioritet je Svilaj na koridoru 5c

Niskogradnja iz Laktaša je već počela prve radove

"Niskogradnja" iz Laktaša je već počela prve radove

“Činjenica da je most kod Gradiške uvršten na popis sekundarnih prioriteta znači da je projekat značajan za Hrvatsku, ali s obzirom na ograničena finansijska sredstva koja su na raspolaganju, ovaj projekat je rangiran na rezervnoj listi. Most kod Gradiške, premda jeste dio Transevropske transportne mreže (TEN), ne potpada pod definiciju projekata od zajedničkog interesa vezano za putne komunikacije sa susjednim zemljama, što se posebno odnosi na granične prelaze“, saopšteno je iz Delegacije EU.

U Delegaciji navode da se samo jedan granični prelaz između neke države EU i države koja to nije definiše kao prioritet. „Za ovaj cestovni pravac, utvrđeni granični prelaz je Svilaj”, saopšteno je iz Delegacije EU.

Kako je onda došlo do realizacije projekta izgradnje carinskog terminala u Gradišci, za šta je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO), što je Parlament BiH i potvrdio, izdvojila preko 8 miliona maraka? To se za sada u BiH vodi kao političko pitanje s obzirom da je upitna i gradnja mosta koji preko Save vodi do jedinog carinskog terminala na sjeveru BiH koji ima dozvolu za izvoz roba biljnog i životinjskog porijekla (Border Inspection Posts – BIP prelaz) – a to je upravo Gradiška. Drugi BIP prelaz u BiH je Bijača, na jugu, i to su jedina dva takva prelaza u BiH. Mnogi smatraju da je

saobraćajno uvezivanje BiH sa Hrvatskom, odnosno EU jedan od ključnih faktora za oživljavanje privrede

.

Autoput završava u mjestu Čatrnja

Autoput završava u mjestu Čatrnja

Pandurević: “Pljačka preko UIO”

“Vrijednost tog ugovora sa Niskogradnjom je 8,4 miliona maraka. Očito je da je ranije uspostavljena pljačka preko UIO i nakon odlaska (bivšeg direktora Uprave op.a) Kemala Čauševića nastavljena, da su akteri isti a da se samo promijenio direktor UIO. Budžetski novac tako izdašno dijele partijskim firmama SNSD-a i partijskim funkcionerima”, kaže Aleksandra Pandurević, poslanik SDS-a u Parlamentu BiH.

UIO najavila je tužbu protiv Aleksandre Pandurević zbog, kako kažu, neistina, paušalnih izjava i neprovjerenih informacija iznešenih u javnosti u vezi sa izgradnjom novog graničnog prelaza u Gradišci. Direktor UIO Miro Džakula kaže da ne želi da ulazi u „političke obračune“ ističući da je sve urađeno u skladu sa propisima: “UIO se ne bavi politikom, niti političkim pitanjima. Savjet ministara BiH je donio ovakvu odluku i mi idemo u tom pravcu. Da li je prioritet da se ima moderan granični prelaz pitanje je koje svi moramo sebi postaviti”.

Najfrekfentniji GP u centru grada

Granični prelaz u samom gradu

Granični prelaz u samom gradu

Zaista, Granični prelaz Gradiška najfrekventniji je u BiH a tokom procesa priključenja Hrvatske EU, zajedno sa prelazom Bijača, određen je kao jedini za izvoz robe biljnog i životinjskog porijekla. Zbog toga u UIO pitaju, zbog čega je EU upravo Graničnom prelazu u Gradišci dala ovakav status ako se znalo da most na Savi a time i moderan granični prelaz nije prioritet do 2020. godine. Izgradnja mosta prema prvim procjenama koštala bi oko 40 miliona eura. BiH navodno ima obezbjeđena sredstva, za razliku od Hrvatske kojoj ovaj most, u skladu sa pozicijom EU, u ovom trenutku nije prioritet.

Premijerka RS Željka Cvijanović nije krila razočaranje informacijom o prioritetnim projektima EU ali je ubjeđena da će most na Savi biti izgrađen: “Žao mi je što će za to biti potrebno više vremena nego što smo mi planirali. Taj posao je trebalo da bude započet još 2010. godine. Izgradnja se nametnula kao važno pitanje kada je riječ o Evropskoj komisiji jer su utvđena mjesta na kojem se nalaze granična inspekcijska mjesta a upravo je Gradiška jedno od tih mjesta.”

Zlatni kilometar

Vratimo se na početak. Ugovor o izgradnji autoputa Banjaluka- Gradiška potpisan je 2002. godine sa „Integral inženjeringom“. Vrijednost ugovora oko 43 miliona maraka. Međutim, aneksima je naknadno odobreno još 66 miliona. Glavna služba za reviziju, na čijem je čelu tada bio Boško Čeko, još je 2008. godine utvrdila da je kilometar tog autoputa koštao nevjerovatnih 22,5 miliona maraka.

Živko Stokić

Živko Stokić

Danas taj autoput završava u mjestu Čatrnja kod Gradiške čiji stanovnici očekuju njegovo spajanje sa autoputem Zagreb – Beograd, do kojeg ima svega 9 kilometara. Jedan od njih je i Živko Stokić koji nije optimista kada je riječ o završetku mosta na Savi: “To je put za nigdje. Nema od tog ništa. Opljačkano je sve što se moglo a kraja nema. Bila je tabla da je završetak radova 2008. godine. Tabla je davno skinuta. Svašta je rađeno ovdje, isplaćivan je novac ljudima za zemljišta koja uopšte nisu bila na trasi autoputa.”

Milionski posao sistema naplate na autoputu

Epilog cijele priče je početak naplate putarina početkom naredne sedmice na jednoj od najkontraverznijih i najduže građenih dionica autoputa u ovom dijelu Evrope. Sistem naplate uspostavljen je nakon kontroverznog tendera na kojem je posao za nabavku opreme dobila kompanija “Kaldera” iz Laktaša, iako je imala za 200 hiljada KM veću ponudu od najniže. Prigovor firme koja je imala najnižu cijenu odbila je Kancelarija za žalbe.

“Cijeli proces vođen je daleko od očiju javnosti. Ovdje je u pitanju sukob između konzorcija u kojem je jedna poznata francuska kompanija koja to radi u više od 150 zemalja i domaćeg izvođača koji se nikada nije bavio tim. Ali da bi ispunio formalne uslove i dobio posao uzeo je, kao partnera u poslu, Institut Mihajlo Pupin iz Srbije. Vjerovatno se radi o široj priči i pripremi terena za dobijanje posla na dionici puta Banjaluka- Doboj kao i dijelu koridora 5C koji prolazi kroz RS. Ovo je milionski posao s obzirom da kompanije dobijaju višegodišnje dozvole za održavanje cijelog sistema naplate”, zaključuje Siniša Vukelić urednik poslovnog portala Capital.

Preporuka redakcije