1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Počela bitka za novac za obnovu

U RS je najavljeno smanjenje plata za 1,5 odsto u svrhu punjenja fonda solidarnosti. Iako se u javnosti stvorila slika da su svi za tu opciju, protivnika ima. Mnogi su nezadovoljni "podjelom kolača" i prijedlozima vlade.

Nakon pretrpljenih šteta obično se formiraju komisije koje na terenu vrše procjenu stanja na osnovu kojih se izdvajaju sredstva za te namjene. Tako je i sada, nakon posljednjih poplava gdje su u svakom gradu i opštini formirane komisije koje vrše procjene. Ono što je zanimljivo da je prilikom formiranja tih komisija u nekoliko slučajeva došlo do otvorenog sukoba između političkih struja koje su u komisijama htjele da vide „svog čovjeka“.

Čiji će ljudi u komisije

Sastanak gradonačelnika i predstavnika vlade

Sastanak gradonačelnika i predstavnika vlade

To se vidjelo u Doboju gdje su, prema riječima ljudi koji su posjetili ovaj grad u prvim danima katastrofe, odmah nakon povlačenja vode počela prepucavanja upravo o tome ko će biti u komisiji jer se zna da je tu mogućnost za uzimanje novca veoma velika.

Zbog toga je Vlada u Banjaluci zatražila sastanak sa svim načelnicima i gradonačelnicima u RS da iznesu svoje zahtjeve kada je riječ o pomoći koja će biti definisana nakon što skupština RS u petak usvoji zakonska rješenja koja definišu ovu oblast.

„Mi smo zaista imali ogromnu štetu. Poplavljeno je oko 11 hiljada objekata kao i preko 200 privrednih subjekata. Šteta je veća i od 400 miliona maraka. Zbog svega ovog smatram da poseban status, pored Doboja i Šamca, treba da dobiju i Bijeljina i Šekovići. Poštujući sve ostale opštine i druge potrebe mislim da su ove četiri opštine najpogođenije“, kaže gradonačelnik Bijeljine Mićo Mičić.

Doboj je među najteže pogođenim gradovima

Doboj je među najteže pogođenim gradovima

Poseban status (ne)će dobiti svi najugroženiji

Međutim, to neće ići tako kako je zamislio Mićo Mičić, inače najizgledniji protukandidat Miloradu Dodiku za mjesto predsjednika RS na narednim izborima. Nakon što je Vlada RS stavila zabranu na prikupljanje novca za pomoć po opštinama i sve ide preko vladinih računa, sada je upitno da li će Bijeljina dobiti poseban status.

Željka Cvijanović

Željka Cvijanović

„Pa razmatraćemo. Kroz sve konsultacije, kroz krizni period pokazano je da je to Šamac i Doboj. Biti područje od posebne brige daje vam određenu prednost u distribuciji sredstava. Naravno da je u interesu svake lokalne zajednice da dobije ovaj status. Analiziraćemo to i razgovarati, imamo vremena do petka“, rekla je premijerka RS Željka Cvijanović.

U javnosti je dosta polemike izazvalo i samo formiranje fonda solidarnosti koji treba da zaživi nakon sjednice Narodne skupštine RS zakazane za petak, 13. juna. Pored novca od radnika i poslodavaca po 1,5 odsto, sredstva će se prikupljati i preko poreza na automobile.

Procjene su da će na godišnjem nivou od tih sredstava na računu biti oko 94 miliona mraka. Iako se stvorila slika da su svi pristali na smanjenje plata to u praksi nije baš tako. Prvo, mišljenja građana su podjeljena s obzirom da su jedni za izdvajanja dok dobar dio penzionera smatra da ne može da izdvoji ni pola marke a kamoli od jedne do pet, koliko je vlada definisala platnim razredima na penzije od 300 do preko 1000 maraka.

Opterećenje privrede

„Najveći dio novca koji Vlada RS trenutno ima su ustvari sredstva poslodavaca. Imamo poslodavce koji su pomagali sanacije kuća i davali humanitarnu pomoć. Smatramo da ovaj porez nije baš znak zahvalnosti za sve što je učinjeno u ovom periodu“, kaže Saša Trivić iz udruženja poslodavaca RS.

Pored ovoga mogi postavljaju pitanje zbog čega se zove fond solidarnosti ukoliko novac koji se u njega sliva nije na solidarnoj osnovi, već se, bez obzira na namjenu, vrši pritisak od Vlade RS. Premijerka Željka Cvijanović kaže da bi fond trebao postojati sedam godina nakon čega će se vidjeti kako dalje: „Ne mora solidarnost da bude jedini pokretač i motor cjelokupne ove obnove ali mislimo da u prvoj fazi treba da se tako zove a kasnije možemo to da mijenjamo. Mislim da će biti potrebno mnogo godina da se svi osjećamo solidarni. Ključna stvar ovdje je obnova a ne solidarnost.“

Sada svi čekaju donatorsku konferenciju ali i 18. juni kada bi se trebale znati konačne procjene šteta sa terena. Borba za novac već je počela a to pokazuje i posljednja izjava predsjednika RS Milorada Dodika koji kaže da Federacija BiH, iako su poplave RS-u nanijele daleko veću štetu, želi da prisvoji više sredstava pomoći nego što joj pripada. On navodi da nema saglasnosti na koji način formirati državni fond solidarnosti te da predstavnici RS nisu dali saglasnost da se ta pomoć dijeli po principu pola-pola.

Niko ne zna kolike su štete

Niko ne zna kolike su štete

Novac od MMF-a pola-pola

“Svima je jasno da su štete u RS-u daleko veće nego u FBiH, ali FBiH želi, na teret naše patnje, da iskoristi sredstva koja dolaze sa strane. Želimo da neko izvan BiH utvrdi štetu i kaže kolika je ona u FBiH, a kolika u RS, te bi na bazi tog procenta trebalo da se distribuišu sredstva”, rekao je Dodik.

Inače premijeri dva entiteta su nakon nedavnog sastanka postigli načelnu saglasnost da ukoliko budu povučena dodatna sredstva od MMF-a zbog novonastale situacije, da će ona biti podjeljena po principu pola-pola a da će sredstva za Brčko naknadno biti određena.

Milijardu i 300 miliona maraka, gruba je procjena štete od poplava u RS dok je u Federaciji BiH samo na području Tuzle ona oko pola milijarde. U RS svi sada čekaju najavljeni fond solidarnosti, njegovo formiranje i punjenje kase. Vlada je već najavila rezanje plata i penzija za određeni iznos a procjene govore da će zakonska rješenja kojima se definiše ova oblast, biti na snazi i do sedam godina.