Poštivanje ljudskih prava u Njemačkoj

Opunomoćenik za zaštitu ljudskih prava Vijeća Evrope, Thomas Hammarberg bio je sasvim jasan u svojoj kritici: odnos Njemačke prema potražiocima azila ne odgovara evropskim standardima, to se prije svega odnosi na osobe sa statusom tzv. Trpljenja, odnosno duldunga. Radi se o ljudima koji nisu dobili azil, koji se, međutim, iz različitih razloga ne mogu protjerati u svoju domovinu. Budući da se duldung mora produžavati svakih nekoliko mjeseci, oni ne dobijaju ni radnu dozvolu – oni postaju problem i za sebe i za druge, naglašava Hammarberg:

“Mi se uistinu nadamo da će ministri unutrašnjih poslova na svojoj konferenciji sredinom novembra uvidjeti da ovaj problem postoji, i pronaći odgovarajuće rješenje. I to radikalno rješenje. Za sve sa statusom duldunga nešto se mora promijeniti, a ne samo za one koji se u Njemačkoj nalaze duže od šest godina.”

Osim toga Hammarberg traži od EU da promjeni svoju politiku prema migrantima. Deolegacija Vijeća Evrope je u dva tjedna svoje posjete razgovarala i sa osobama koje se nalaze u zatvoru i tamo čekaju na protjerivanje:

"Ljudi koji se tamo nalaze nisu kriminalci, i zbog toga ich se ne smije ni tretirati kao takve. Vrijeme koje se nekoga tamo može držati mora biti koliko je moguće kratko. “

Hammarberg postavlja zahtijeve i pred njemački vanjsku politiku, posebno kada Berlin naredne godine preuzme predsjedavanje EU:

"Mi smo ministru vanjskih poslova Steinmeieru rekli da se nadamo kako će Evropa za vrijeme njemačkog predsjedavanja uspostaviti drugačiji ton naspram SAD kada se radi o pitanjima borbe protiv terora. U posljednjih pet godina Sjedinjene Države nisu poštivale međunarodne standarde, i vrijeme je da Evropa reagira.”

Hammarberg je osim toga rekao i da ne polaže velike nade u Savjet za ljudska prava UN, koji je prije pola godine zamijenio raniju Komisiju: dosada se nije mnogo toga promijenilo, osim imena.

Predsjednica Odbora za zaštitu ljudskih prava njemačkog saveznog parlamenta, Bundestaga, Herta Däubler-Gmelin, sa svoje je strane upozorila da Savjet ne treba prerano otpisivati:

”Problem je, međutim, u tome da evropske drćžave još nisu našle načina da se njihov glas jasnije čuje.”

Opunomoćenika Hammarberga ona je pozvala da se založi za to da sve zemlje članice Vijeća Evrope priznaju Međinarodni sud u Haagu – misleći pritom prije svega na Rusiju, koja trenutno i predsjedava Vijećem Evrope.