Počelo izvođenje dokaza odbrane

Stanišić i Župljanin su optuženi za progone, ubistva i okrutno postupanje policijskih snaga pod njihovom kontrolom nad Bošnjacimna i Hrvatima od aprila do decembra 1992. godine u 20 bosansko-hercegovačkih opština.

Suđenje bivšem ministru MUP-a Republike Srpske Mići Stanišiću i načelniku banjalučkog centra Službe bezbjednosti Stojanu Župljaninu počelo je u septembru 2009. Zastupnici tužilaštva su ispitivanjem 125 svjedoka dokazivali da su obojica bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio protjerivanje Bošnjaka i Hrvata sa područja planirane srpske države. U ponedjeljak (11.04.) u uvodnoj riječi pred početak izvođenja dokaza u odbranu prvooptuženog Miće Stanišića, advokat Slobodan Žečević je najavio da će pobijati sve tačke optužnice: „Odbrana smatra navode u optužnici nezasnovanim, netačnim i osporavaće ih u potpunosti. Uostalom iz istog razloga je naš klijent pledirao da nije kriv“, rekao je advokat Zečević, ističući da je njegov branjenik postupao suprotno onome za šta ga tužioci terete.

Saradnja policijskih i vojnih snaga

Po njegovoj tvrdnji ni jedan od zločina, koji se Stanišiću pripisuju po principu odgovornosti nadređenog, nisu počinile policijske snage pod njegovom kontrolom. Ubistva, progone, nehumana djela u Zvorniku, Brčkom, Doboju, Višegradu, Prijedoru, Ključu i još 14 opština Bosne i Hercegovine, navedenih u optužnici, počinili su pripadnici paravojnih formacija ili vojnih jedinica VRS koje su se izmakle komandnoj kontroli. Stanišić se, po tvrdnji svog advokata i najavi dokaza koje će izvesti sljedećih mjeseci, suprotstavljao svakoj nezakonitosti i neregularnosti i izdavao naređenja za hapšenje počinilaca zločina.

Tužioci, međutim tvrde, da dokazi govore o tome da su policijske snage, podređene Stanišiću, sarađivale sa vojnim u izvršenju krivičnih djela, da je optuženi za to znao i nije kažnjavao krivce, čime je podsticajno uticao na dalje počinjenje ratnih zločina.

Bio određen da preda Titu štafetu

Advokat Zečević je naveo da se formulacija „progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi“ nikako ne može primijeniti na Miću Stanišića, koji je, kao najbolji srednjoškolac u Bosni i Hercegovini, bio određen da Titu preda štafetu na Dan mladosti 1972. Bio je poznat i omiljen u Sarajevu kao sportista (bavio se džudom). Cijenile su ga kolege svih nacija u MUP-u BiH. Kao visok funkcioner do posljednjeg trenutka, sve do 5. aprila 1992. , kad su počeli otvoreni sukobi, nastojao je, po tvrdnji svog advokata, da sa najvišim ličnostima MUP BiH, Alijom Delimustafićem i Jusufom Pušinom, na miran način razriješi problem podjele policije po nacionalnoj osnovi.

Branilac Miće Stanišića je na kraju naglasio da će dokazati da optuženi nije kriv ni po jednoj tački i da će sudijsko vijeće zaključiti da mu treba izreći oslobađajuću presudu. Kao prvog svjedoka, kojeg će sutra (12.04.) ispitivati, najavio je nekadašnjeg načelnika Centra službe bezbjednosti Republike Srpske u Doboju Andriju Bjeloševića.

Protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina podignute su zasebne optužnice. Čim je u martu 2005. godine objelodanjena optužnica protiv Stanišića, on se dobrovoljno predao Haškom tribunalu. Optužnica protiv Župljanina podignuta je još 1999., ali je on bio u bjekstvu sve do juna 2008., kada je uhapšen u Pančevu. U pretpretresnom postupku njihove optužnice su objedinjene pod obrazloženjem da su u „udruženom zločinačkom poduhvatu“ učestvovali kao „saizvršitelji“.

Autor: Dževad. Sabljaković

Odg. ured.: Senad Tanović