Počela obnova džamije na Kušlatu

"Ovdje su veliki snjegovi. Drva su spremna. Imamo nešto ovaca, nešto šume. Nikakva druga primanja nemamo i živimo tako, slušamo jedno drugo, pazimo se. Drago mi je što se obnavlja Kušlat, to je naša džamija", kaže Šaha Mustafić iz Pahljevića, zaselak Čaradin, općina Zvornik. Ona i muž žive sami. Četiri kćerke se udale i otišle za nafakom, veli Šaha.

U rodno selo vratili su se 2002. godine. Suprug Abdul Kadir od tada, kao i prije rata, održava stazu do Kušlata koja vodi preko njegovog imanja. "Velika je vrijednost te džamije i veliko je iznenađenje da se obnavlja. Neka služi ljudima iako nas je ovdje sve manje. Raselilo se, ima nas po cijelom svijetu. Mi ovdje bavimo se stočarstvom i nema se šta drugo raditi", kaže Kadir.

Ruševine svjedoče

Kušlat, stara gradina načeta zubom vremena i u njoj džamija, na visokoj stijeni pored saobraćajnice Sarajevo - Zvornik, nedaleko od ušća rijeke Jadar u Drinjaču, stoljećima su mamili poglede putnika zbog svog položaja. Mnogi muslimani iz svih krajeva BiH posjećivali su ovu džamiju, među njima i sufije na čelu sa šejhom Mehmedom ef. Hafizovićem. Od 1980. godine do pred rat, imam je bio Hasan ef. Huseinović. U februaru 1993. godine džamija je zapaljena, narod protjeran. Dugo su na Kušlatu bile samo ruševine koja svjedoče o vremenima, graditeljima i rušiteljima, a ovih dana uoči Kurban-bajrama počela je obnova. Drevna džamija obnavlja se sredstvima vakifa (donatora), a osim vjernicima, cijeli kompleks bit će namijenjen i turistima.

Počela obnova

"Prije rata smo putovali iz Bratunca u Zvornik, gdje smo dugo godina radili u bolnici. Džamiju na Kušlatu gledali smo svaki dan na visokoj stijeni. Počeo je rat i sve ono što rat donosi. Saznali smo kasnije da je srušena, zapaljena. Ideju da pomognemo obnovu dala je Senada i ja kao njen suprug sam prihvatio. To je jedna od najstarijih džamija u BiH i nama će biti ponos da sljedeće godine bude završen taj projekat. Izvođač je obećao da će to biti do jula mjeseca," kaže za Deutsche Welle ljekar Džemil Hujdurović, jedan od vlasnika "Plave klinike" u Tuzli.

On i supruga Senada, također ljekarka, vlastitim sredstvima obnavljat će džamiju na Kušlatu, a pridružio im se advokat Alija Efendić. Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Zvornik, kao investitori, obezbijedili su projekat, a projektanti Husejn Zakomac i Husein Redžić te izvođač radova "Famus gradnja 3" džamiju će obnoviti u izvornom obliku. Dimenzije 6,5x6,5 metara, 70 cm široki kameni zidovi, a od drveta bit će mahvil (polusprat), krovna konstrukcija pokrivena šindrom i drvena munara.

Visoko na stijeni, među oblacima

U 14. stoljeću u srednjovjekovnoj bosanskoj državi historija bilježi utvrđene gradove: Ključ 1325., Kušlat 1345., Bobovac 1351., Visoki 1355., Srebrenik 1376., Dobor 1387. i Samobor 1397. godine. Tvrđava na Kušlatu prvi put se spominje pod imenom Kučlat 1345. godine, u spisu o boravku dubrovačkog zlatara Beneventića u ovom kraju. Podgrađe kao naselje i trgovište kao dubrovačka kolonija pominju se 1436. godine. Kušlat je u sastavu Osmanskog carstva od 1463. godine, sa vojnom posadom u tvrđavi, a džamija je sagrađena nakon uspostavljanja osmanske vlasti.

Putopisac Evlija Čelebija 1664. godine prolazio je tada čuvenim trgovačkim putem Sarajevo - Zvornik. Ostavio je zapis o džamiji na visokoj špicastoj stijeni i gradu podno stijene. "U gradu ima mala Ebu'l Fethova džamija (Sultan Mehmed II Fatih, op.a.), kuće: ćehajina (starješina naselja), imamova, mujezinova i kapidži (vratareva). Zatim ima žitnica, džebhana (oružnica), pet šahi-topova, dizdar (zapovjednik tvrđave) i dvadeset i osam prisutnih vojnika posade."

"Kakav ste mi vi Bosanac kad ne znate za Kušlat?! To vam je na onom dijelu puta koji od Zvornika vodi prema središnjoj Bosni, a poznat je po tome što je tu sagrađena prva džamija u Bosni," zapisao je Ivo Andrić u svojim djelima.

Selo Pahljevići, zaselak Čaradin

Do Kušlata se može doći samo pješke, iz pravca doline rijeke Drinjače ili iz pravca sela Pahljevići. Blizu su područja općina Vlasenica, Milići i Bratunac. Do Pahljevića se stiže strmim makadamskim putem, a dalje do Kušlata vodi staza kroz šumu. Nekad je u selu bilo 70 kuća, a danas ih je svega 16 sa oko 40 mještana. Samo u Americi je dvadesetak porodica iz ovoga kraja. Ostali žive širom svijeta.

Brat Rahmana Abidovića živi u Francuskoj. Rahman kaže da neće i nema kuda da ide. Konačno je dobio pomoć u građevinskom materijalu i obnavlja svoju kuću. Pomaže mu Ensad Mustafić, a Kadir Mustafić obeća da će se i on pridružiti mobi. Njih trojica misle da je selo od svih zaboravljeno, a najviše ih brine budućnost njihove djece. Ensadov sin Emin, kao i ostalo sedamnaestero djece iz Pahljevića, idu u školu u šest kilimetara udaljenom Konjević Polju. Tamo pohađaju i vjeronauku, jer selo nema imama i vjeroučitelja.

Stazom do Kušlata

Emin se raduje Bajramu. Iz Olovskih Luka stigao mu je rođak Faris, vršnjak. Obojica pristadoše da budu vodiči do Kušlata. Izvođač radova proširio je put kroz šumu. Jesen već prostrla ćilim od lišća ispod kojeg se naziru nišani na mezarima iz ko zna kojeg stoljeća. Put nas vodi do strme stijene pod kojom je već dopremljen dio građevinskog materijala. Dalje se ide kozjom stazom po kamenu, mahovini i lišću. Obnova neće biti jednostavna kao što nije jednostavno ni popeti se do ruševina drevne tvrđave i džamije.

Na vrhu muk kamena i pogled na bosanskohercegovačka brda, pašnjake, kuće rasute po obroncima. Pogled na doline rijeka, puteve i sunce na zalasku. Postavljena skela i improvizovano sklonište za odmor čekaju radnike. Gnijezdo ptica ponovo postaje i gnijezdo ljudske duhovnosti.

Buduće dovište bh. muslimana

Mustafa ef. Muharemović, imam i predsjednik MIZ Zvornik, kaže da je na području medžlisa obnovljeno 29 džamija, a šest je u fazi obnove, računajući i džamiju na Kušlatu. On kaže da je inicijativu za njenu obnovu dao advokat Ibrahim Hadžić.

"Džamija je imala svoju dugu tradiciju okupljanja vjernika krajem avgusta mjeseca, na posljednjoj džumi u mjesecu. Pred rat već nije imala svog stalnog imama, a planirana je bila i njena revitalizacija. No, rat je donio svoje, a ako Bog da, planiramo nakon obnove da nastavimo tradiciju okupljanja na Kušlatu, najvjerovatnije krajem avgusta. S obzirom na ambijent oko džamije i mjesto gdje se nalazi, sa prekrasnim pogledom na okolinu, mnogi vjernici, učeničke ekskurzije, znatiželjnici i turisti poželjet će doći," kaže efendija Muharemović.

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić