1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Plinovod kroz Istočno more

Njemačka i Rusija planiraju izgradnju plinovoda kroz Istočno more. Radi se o jednom od centralnih strateških projekata Berlina za osiguranje opskrbe Njemačke energijom. Poljska je nezadovoljna.

Cjevi za plinovoda kroz Istočno more već se postavljaju

Cjevi za plinovoda kroz Istočno more već se postavljaju

Pitanje opskrbe energijom vec je više od stotinu godna jedno od centralnih pitanja svjetske politike, s vremena na vrijeme ono se, međutim, posebno aktuelizira. Tako je i danas: u suvremenom svijetu globalizacije i jedinstvenog svjetskog tržišta, pitanje sigurnog i neprekidnog dotoka relativno jeftine energije egzistencijalno je pitanje svih ambicioznih industrijskih zemalja. I na upravo završenom neformalnom susretu na vrhu šefova država i vlada EU u finskom Lahtiju to je bilo centralno pitanje, o cemu svjedoci i specijalni gost summita: ruski predsjednik Vladimir Putin.

Za Njemacku je Rusija od velikog značaja: ova zemlja je glavni opskrbljivač kako naftom, tako i plinom. Zbog toga je i izgradnja plinovoda iz Rusije do Njemacke, kroz istocno more, jedan od centralnih strateških projekata berlina. Ti planovi, međutim, ne nailaze na sveopće oduševljenje.

Poljski ministar obrane Radek Sikorski koristi teške rijeci: ugovor o izgradnji rusko-njemackog plinovoda kroz istočno more, dakle zaobilazeći teritorij Poljske, sličan je nekadašnjem paktu Hitlera i Staljina o podjeli Poljske, povikao je ovaj nacionalno-konzervativni političar nedavno u Brüsselesu. Planirani plinovod zaobilazi Poljsku, zbog čega se ova zemlja boji da će ostati u zapečku i biti na gubitku: nakon dovršenja plinovoda taksu za transport ubirati će Njemačka, a ne Poljska, Švedska ili baltičke zemlje.

Ovaj plinovod trebao bi transportirati plin iz Rusije direktno u Njemačku. Planirano je da se prvi dio postavi 2008 godine, a od 2010 bi njime trebao poteći plin za zapadnu Evropu. Završetak druge trase predviđen je za 2012 godinu. Predsjednik nadzornog odbora kompanije Nord Stream, koja gradi i koja će upravljai plinovodom, je raniji njemački kanceral Gerhard Schröder. 51 % dionica Nord Streama u vlasništvu je ruskog državnog koncerna Gasprom, a ostatak je u vlasništvu njemačkih koncerna EON i BASF. Ukupan investicioni volumen iznositi će najmanje pet milijardi eura.

Pravo sudjelovanja u donošenju odluka osim Njemačke i Rusije imaju i zemlje kroz čije privredne zone će plinovod prolaziti, a to su Finska, Švedska i Danska. S druge strane za mišljenje se ne pitaju sadašnji glavni kritičari projekta: Poljska, Litvanija, Letonija i Estonija. Kritičara, medjutim, ima i u Njemačkoj. Oni se boje suviše velike ovisnosti zemlje od ruskih isporuka energenata. Putin te bojazni odbacuje kao neosnovane. Sada se oko 30 % njemačkih potreba za naftom i plinom pokriva isporukama iz Rusije. Putin je obećao da svoje partnere, uključujući i Njemačku neće ostaviti na cjedilu.

Njemačke političare zabrinjava i činjenica da su ruski energetski koncerni u velikoj mjeri upravljani od strane države. Kupovinom dionica njemačkih koncerna od strane ruskih firmi raste i utjecaj Kremlja na njemačku privredu, a time eventualno i na njemačku politiku.