1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Plava karta za tražioce azila

Savezni ured za zapošljavanje je zatražio da se visokokfalifikovanim tražiocima azila olakša pristup tržištu rada. Stručnjaci za tržište rada smatraju da to nema smisla. Protiv toga je samo mali broj poslanika CDU-a.

Plava karta ili "Blue Card" je dozvola boravka koja visokokvalifikovanim državljanima zemalja koje nisu članice EU dozvoljava da u zemljama EU zarađuju novac. Osnovni uslov za podnošenje zahtjeva za dobijanje Plave karte u Njemačkoj je do sada bio radni ugovor sa firmom koja ima sjedište u Njemačkoj. Politički progonjene osobe i ratne izbjeglice u pravilu za to nemaju potrebnu vizu. Zbog toga je Savezna agencija za zapošljavanje zatražila drugačija pravila za potražioce azila.

Günter Krings odbija prijedlog Saveznog ureda za zapošljavanje

Günter Krings odbija prijedlog Saveznog ureda za zapošljavanje

Dozvoliti tražiocima azila da zarađuju samo bi vodilo do većeg broja tražilaca azila. Ovom logikom se vodi poslanik CDU-a u Bundestagu i sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Günter Krings koji se protiv toj ideji.

Boravak za visokokvalifikovane osobe

Osnovni preduslov za dobijanje Plave karte je priznata akademska diploma i ugovor o radu kojim je zagarntovana natprosječna zarada u Njemačkoj: trenutno taj limit iznosi najmanje 46.400 evra. Niža zarada, tačnije 37.752 evra je dozovljena samo u zanimanjima kod kojih je posebno izražen nedostatak stručne radne snage. U tu kategrotriju spadaju inženjeri, naučnici, informatičari i ljekari. Gajs procjenjuje da dvije trećine, od 240.000 podnosilaca zahtjeva za azil u Njemačkoj, nema nikakvo zanimanje.

Nema krijumčara za akademike

Zemlje porijekla tražilaca azila u Njemačkoj

Zemlje porijekla tražilaca azila u Njemačkoj

Smisao Plave karte je da riješi nedostatak stručne radne snage u zemljama EU. Dakle, uključivanje potražilaca azila u ovaj projekat bi bilo u duhu zakona. Mnogima je nemoguće da koriste uobičajenu proceduru, da u svojoj domovini podnesu vizu za rad u Njemačkoj, jer su politički gonjeni ili dolaze iz ratnog područja. Međutim, za one koji su kvalfikovani za radnu vizu, bilo bi jednostavnije da direktno podnesu taj zahtjev i da ne pokušavaju da idu preko zahtjeva za azil. „Čak i ako proces dobijanja dozvole, zavisno do savezne zemlje i lokalnih vlasti, traje i po tri mjeseca pa i duže, sigurno niko neće doći na ideju da organizuje krijumčarnje akademskih građana“, smatra Geis.

Nema podsticaja za one koji nemaju nikakve šanse

Geis takođe ne vjeruje ni u iracionalni psihološki efekat. Teorteski je moguće da vijest o Plavoj karti za potražioce azila privuče i ljude koji nemaju realne šanse da je dobiju. Međutim, Geis kaže da u Aziji već kruže priče o pozamašnim novčanim dobrodošlicama, a u Africi da svako može da ostane i radi u Njemačkoj. I zato on ne vjeruje da Plava karta ne bi trebalo da podstakne širenje takvih glasina.

Više od svake pete osobe koja posjeduje Plavu kartu dolazi iz Indije. Jedna od tih osoba je i Jindam Shrikant.

Više od svake pete osobe koja posjeduje Plavu kartu dolazi iz Indije. Jedna od tih osoba je i Jindam Shrikant.

Romin Kan, referent za migracionu politiku u sindikatu Verdi kaže: „Plava karta za većinu useljenika nije atraktivna jer ih u drugim zemljama radije primaju." On se zalaže za primanje ne samo akademskih građana, već i ljudi sa nižim stepenom stručne obuke.

Vido Gajs smatra da je potrebna revizija cjelokupnog njemačkog zakona o useljavanju: „To je zaista toliko komplikovano da čak i savjetovališta ne znaju uvijek sve propise“. Druge zemlje kao što su Australija i Novi Zeland su otišle mnogo dalje: „Bilo bi razumnije da se više vrednuje sveukupna šansa za integraciju u društvo i na tržište rada neke osobe, a ne toliko univerzitetska diploma“. Međutim, prilikom donošenja odluke o azilu, takvi aspekti ne bi smjeli da imaju nikakvu ulogu. To smatra i Kan: „Humanitarno useljavanje mora da se odobrava nezavisno od ekonomskih interesa“.

Potražiocima azila treba omogućiti put ka tržištu rada iz više razloga, između ostalog i zbog toga što država tako štedi novac i dijelom rješava problem sa nedostatkom naraštaja, smatraju stručnjaci Kan i Gajs.

Preporuka redakcije