Platforma na ispitu

Reagirajući na na platformu SDP-a BiH, SDA, HSP-a BiH i NS Radom za boljitak, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je kazao kako će pozvati političke partije koje "imaju legitimitet" kako bi se razgovaralo o formiranju vlasti. "Da ne improviziramo, da ne ismijavamo Ustav BiH, jer ova platforma je u suštini ismijavanje pokušaja priče o nekom novom Ustavu BiH", rekao je lider HDZ-a BiH.

Za HDZ 1990 "ohbrabrujuće je nastojanje da se parlamentarna većina formira na osnovu programskih prioriteta. "Tome je težio i HDZ-a 1990", kaže u izjavi za Deutsche Welle zamjenik predsjednika ove stranke Martin Raguž. "Postoji značajan stepen saglasnosti oko toga, što je ohrabrujuće. Ne mislim da bi programska platforma u konačnici bila prepreka zajedničkom nastupu. Mislim da se radi o pitanju legitimiteta za uspostavu vlasti, što je za nas pitanje načela", kaže Raguž.

Srpske brige za hrvatski legitimitet

Ako je platforma podudarna sa programskim ciljevima HDZ-a 1990, kakvi su izgledi da se i ova stranka priključi grupi političkih partija koju predvodi SDP BiH? Martin Raguž smatra da bi to ojačalo poziciju hrvatskog legitimiteta unutar ove grupe stranaka, ali podsjeća da su dva HDZ-a osvojila blizu 90 posto hrvatskih biračkih glasova na proteklim općim izborima. "Isključivanje bilo koga, u početku, nije dobra poruka i mislim da u konačnici trebamo naći kompromis oko tog pitanja. Ako u tome uspijemo, možemo reći da je nastupilo vrijeme boljih odnosa u BiH", kazao je Raguž.

Zabrinuti za položaj hrvatskog naroda, SNSD i SDS odbacili su platformu grupe političkih partija iz Federacije, uz iznošenje brojnih primjedbi na ustavna rješenja, Vrhovni sud, popis stanovništva, te pitanja državne i vojne imovine. Član Izvršnog odbora SNSD-a Dušanka Majkić: "Obeshrabrujuće je što SDP bira partnere, ne po snazi i tome koliko su dobili prava da predstavljaju narod iz kojeg dolaze, nego prema tome koliko će SDP moći da se nosi sa tim partijama."

Nedorečenosti ustavnih rješenja

“Dijelovi platforme koji se odnose na ustavne reforme u znatnoj su mjeri prihvatljivi, ali sadrže i dosta općih principa koji nisu u dovoljno razrađeni”, kaže u komentaru za Deutsche Welle stručnjak za ustavno pravo dr. Goran Marković. "Na prvom mjestu mislim na rješenje koje se odnosi na Ustavni sud BiH. Taj je prijedlog sporan u našoj teoriji ali i u političkoj praksi. To rješenje na različite načine može biti konkretizirano, a iz platforme nije jasno da li bi uvođenje Vrhovnog suda BiH značilo ukidanje entitetskih vrhovnih sudova, ili bi oni ipak opstali", kaže Marković.

Sporna je i teritorijalna reorganizacija BiH, jer bi se prekrajanju postojećih entitetskih granica vjerovatno usprotivile stranke iz RS-a. To bi moglo implicirati reorganizaciju samo FBiH što, prema riječima dr. Markovića, može ali i ne mora značiti uspostavu hrvatskog entiteta. "Moguća su i rješenja koja ne bi mijenjala daytonsku strukturu BiH, s tim što bi u FBiH broj kantona bio sveden na dva, jedan sa bošnjačkom, a drugi sa hrvatskom većinom. Tako se ne bi diralo u Dayton, a opet bi hrvatska politička elita dobila nešto što bi ličilo na entitet za koji se toliko zalaže", kaže dr. Marković.

Reagirale su i druge političke partije u FBiH. U Stranci za BiH smatraju da platformom nisu adekvatno riješena pitanja državne imovine i popisa stanovništva, dok u Savezu za bolju budućnost BiH tvrde da je riječ o "spisku lijepih želja", te da je dokument previše okrenut pravu, a premalo ekonomiji.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić