1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Pjesnik i (ne)istina – Zašto je Handke pisao Karadžiću?

Porodica Jukić imala je pet sinova kada je počeo rat u BiH. Jedan od njih u ratu je nestao. Porodica je godinama tragala za nestalim Izetom. Zbog njega je i pismo Radovanu Karadžiću pisao Peter Handke.

default

Peter Handke

"Još uvijek mi na neki način nedostaje pravi osjećaj kada je riječ o toj stvari,“ kaže Peter Handke u razgovoru za Sueddeutsche Zeitung. „Stvar se desila devedesetih godina kada je bio rat u BiH i kada je Handke bio involviran u njega. Umiješan je svakako bio i ranije kada se u jednoj polemici odlučno zauzeo za Srbe. Ali odjednom se Handke našao na drugoj strani i još više: On je odjednom postao posljednja nada jednog bosanskog muslimana koji je bio u očajničkoj potrazi za svojim bratom nestalim u ratu,“ piše list.

Naime, Handke svakog ljeta putuje u Salzburg gdje u jednom hotelu uzima apartman. U tom hotelu je zaposlen Sadik Jukić koji traga za nestalim bratom. Gledajući srpsku televiziju 1995. godine Jukić iznenada ugleda poznato lice – Petera Handkea. No Sadik u tome nije vidio samo poznato lice, nego i šansu. „Onaj ko nastupa na srpskoj televiziji, razmišljao je on, mora imati dobre veze sa Srbima. On će imati pristup najvišim pozicijama na kojima će dobiti određeni odgovor na njegovo pitanje. Moj Bože", mislio je, "kada Peter sljedeće godine ponovo dođe, ispričat ću mu o svom bratu koji je nestao u ratu.“ I tako je i bilo. Nakon što je ispričao Handkeu o sudbini svog brata upitao ga je: „Možeš li mi pomoći?“ „Naravno,“ odgovorio je Handke.

Karadzic vor Gericht

Radovan Karadžić - Upravo do njega je Handke tražio pomoć?

Pismo pišem Karadžiću Radovanu

Prema onome što piše Sueddeutsche Zeitung Handke je najprije (31.avgusta 1996. godine) pisao Radovanu Karadžiću opisujući slučaj nestalog Izeta Jukića i moleći ga za informacije o njemu. List podsjeća da je već tada za Karadžićem bila raspisana međunarodna potjernica zbog optužbi da je najodgovorniji za masakre, mučenja i etničko čišćenje muslimana tokom rata u Bosni. „Handke se nadao da će upravo od ovog čovjeka dobiti pomoć u potrazi za jednim nestalim muslimanom“, piše autor teksta. Nakon dva mjeseca čekanja Handke je pisao Sadiku Jukiću obavještavajući ga da nije imao uspjeha, ali da će pokušati još jednom: „U decembru želim putovati u Bosnu i lično pitati,“ napisao je Handke Jukiću.

Prema Handkeovom kazivanju on je to i učinio kada se našao oči u oči sa Karadžićem. „Karadžić je zapisao sve što mu je njegov posjetitelj pročitao i slovo po slovo izdiktirao, a Handke je bio impresioniran „ozbiljnošću“ sa kojom je to Karadžić učinio.“

Ponovo su prošle godine, ali pomaka u potrazi za nestalim Izetom Jukićem bilo nije.

„Peter Handke više nikada nije bio u kontaktu sa Karadžićem. Kratko nakon susreta na Palama Karadžić se dao u bijeg i prerušio se u dr. Dragana Dabića. Da li je on ozbiljno shvatio Handkea ili je samo odglumio, pjesnik nikada nije saznao. On sebi mora priznati: „To nije uspjelo.“ Neuspjeh osjeća kao prazninu koja boli.“

Sadik Jukić saznao je 10. novembra 2006. godine, zahvaljujući DNA analizi, da je njegov brat Izet pronađen u masovnoj grobnici u selu Berbići.

Šengen mora biti sačuvan

Frankurter Allgemeine Zeitung piše danas (29.04.) o situaciji u zoni Šengena. „Nemoguće je nešto drugo reći: Ono što italijanska Vlada trenutno priređuje protiv vala migranata koji pristižu na Lampeduzu nije nikakva ozbiljna politika, nego teatar. Da Italija otvara vrata migrantima prema Europi je loš signal i za sve one u Africi koji sjede na spakovanim koferima. Jedna takva politika bi mogla izgledati nemilosrdno, ali Europa ne može primiti siromašne iz cijelog svijeta. Onaj ko je protjerivan ima pravo tražiti azil u svakoj zemlji EU. To je tradicija Europe koju niko ne smije dovesti u pitanje. Nasuprot tome za one koji traže posao postoje legalni putevi za dolazak“, konstatira FAZ.

Autor: Zorica Ilić

Odg. urednik: A. Slanjankić