1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U fokusu
Bosna i HercegovinaNjemačkaRat na Bliskom istoku

Pjesme o Karadžiću i Mladiću na spisku remek-djela

Ejub Stitkovac26. novembar 2005

Pjesme o Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću su, za beogradski Institut za književnost, remek djelo srpskog narodnog stvaralaštva. Možda u tome ne bi bilo ništa sporno da to nije izneseno u projektu koji ovaj institut radi uz pomoć novca dobijenog od UNESCO-a. Pokušaj da se te pjesme uvrste na «Listu remek djela usmene baštine čovječanstva», u UNESCO-u, ipak je završen neuspjehom.

https://p.dw.com/p/AV12
Haški optuženici Ratko Mladić i Radovan Karadžić
Haški optuženici Ratko Mladić i Radovan KaradžićFoto: dpa

Najveća specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu – UNESCO- pružila je priliku srbijanskim kulturnim ustanovama da prezentiraju ono najbolje što imaju iz usmene književnosti, odnosno junačkih pjesama. Takva prilika se rijetko pruža s obzirom na veliku konkurenciju. Ujedno, ova agencija je finansirala cio projekat koji je obuhvatio Hercegovinu, okolinu Nove Varoši i Šumadiju, dakle krajeve u kojima i danas postoji živa epska usmena tradicija. Rukovodilac tog projekta, Nenad Ljubinković, iz Instituta za književnost i umjetnost, očigledno da se rukovodio, prije svega, svojim političkim opredjeljenjem iako je povjereni mu posao imao sasvim drugu svrhu. Uočljivo je da se ovim političko - kulturnim skandalom detaljnije bave jedino list «Danas» i Radio B92. Prvo se oglasio ministar inostranih poslova Vuk Drašković ukazujući ko bi mogao da stoji iza takvog skandala:

«I onda su očigledno te 'patriotske' Miloševićeve snage rešile da podvale UNESCO-u i na toj disketi su, pored nekoliko sjajnih epskih pesama ubacili kao srpske epske pesme ubacili dve; jednu o Karadžiću, jednu o Mladiću».

Inače, predstavništvo Državne zajednice pri UNESCO-u ima status ambasade. Iako postoji mogućnost da taj projekat poslije izbacivanja pomenute dvije pjesme bude uvršten u remek djela usmene baštine čovječanstva, Drašković kaže da je teško izmjeriti razmjere štete koja je ovim izazvana. Direktor Instituta za književnost i umjetnost, Miodrag Maticki, kaže da ništa o tome nije znao:

«Samim tim što su se ove pesme našle u neprečišćenom materijalu, mimo znanja čak i direktora Instituta što jeste propust, to ne znači da je na ovaj način data vrednosna ocena, umetnička, etička tih pesama. I to pogotovo ne znači da su ovi likovi tih epskih pesama promovisani u heroje srpske narodne epike».