1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pitanje Jeruzalema je ključ mira

Američki predsjednik Donald Trump u dogledno vrijeme želi objaviti hoće li premjestiti američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem. Taj potez bi potpirio ionako nestabilno stanje u regiji.

Arapska liga, a sada i turski predsjednik Tayyip Recep Erdogan, su više nego jasni: premještanje američkog veleposlanstva u Jeruzalem i time praktički priznanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela izazvalo bi novu eksploziju nasilja na Bliskom istoku. „Ništa ne opravdava ovaj potez", rekao je glavni tajnik Arapske lige Ahmed Gheit i dodao da je žalosno „što neki" ne uviđaju koliko bi ovakav korak bio opasan.

„To bi za muslimane predstavljalo prelazak crvene crte", nadovezao se Erdogan. Palestinski Hamas je u slučaju da Donald Trump zaista svoja glasna razmišljanja provede u djelo, najavio novu verziju Intifade.

Preuranjena odluka

Trump bi ovim potezom, kako smatra Alexander Brakel, voditelj podružnice konzervativne njemačke zaklade Konrad Adenauer u Jeruzalemu, prekršio međunarodne sporazume. „SAD bi se ovakvom odlukom oprostio od konsenzusa koji vlada u međunarodnoj zajednici", rekao je Brakel. Većina zemalja se drži ove konvencije koja nalaže da, toliko dugo dok se konačno ne riješi izraelsko-palestinsko pitanje, veleposlanstva smještaju u Tel Aviv i okolicu, a ne u Jeruzalem koji je za Izrael de facto glavni grad s parlamentom i sjedištem vlade. Trumpova jednostrana odluka bi pitanje Jeruzalema izuzela iz svakog budućeg razgovora o rješenju bliskoistočne krize.

Grad na zemlji i na nebu

Israel US-Botschaft in Tel Aviv (Getty Images/AFP/J. Guez)

Američka ambasada u Tel Avivu

Jeruzalem je grad oko kojeg se vode mnoge bitke: političke, kulturne, vjerske. „Jeruzalem je domovina jedinog Boga, glavni grad dva naroda, svetinja triju vjera i jedini grad koji postoji kako na zemlji tako i na nebu", napisao je svojedobno povjesničar i publicist Simon Sebag Montefiore. Zbog toga se oko ovoga grada punog simbolike i vode tako žestoke bitke. Nakon Prvog arapsko-izraelskog rata 1947/48. Zapadna obala Jordana i istočni Jeruzalem su pripali Jordanu. U Šestodnevnom ratu 1967. Izrael je zaposjeo istočni dio Jeruzalema koji je gotovo u potpunosti nastanjen Arapima, a nekoliko godina kasnije, 1980., spojio s ostatkom grada koji je proglasio svojim glavnim gradom. Otada se borba oko kontrole nad Jeruzalemom i njegovim svetinjama dodatno pooštrila.

Koliko je situacija napeta najbolje se pamti po jednom političkom događaju 2000. kada je tadašnji izraelski premijer Ariel Sharon, nakon propalih mirovnih pregovora u Camp Davidu, prošetao Brdom hrama čime je izazvao drugu Intifadu (palestinski ustanak) koja je trajala četiri godine i uzrokovala mnoge žrtva na obje strane. Zbog toga je i pitanje Jeruzalema i njegovog statusa pitanje budućeg oblika podjele na izraelski i palestinski teritorij. „Svaka promjena jeruzalemskog pitanja je jasno određenje glede budućeg oblika država. Politička i vjerska pitanja se ovdje isprepliću", kaže Alexander Brakel.

Škakljivo i komplicirano pitanje

Israel Staatsbesuch Donald Trump (picture-alliance/dpa/E. Vucci)

Američki predsjednik Trump u posjeti Izraelu

Svojom odlukom Trump riskira mukotrpno izboren ranjiv mir između Izraelaca i Palestinaca. Odgovor na pitanje kako bi reagirali Palestinci na odluku o premještanju veleposlanstva u Jeruzalem da se naslutiti ako se baci pogled na događaje u srpnju ove godine kada je Izrael, nakon ubojstva dva policajca, ograničio pristup Brdu hrama gdje se nalazi važno muslimansko svetište Kupola na stijeni i nakon čega su uslijedili žestoki prosvjedi i nemiri među jeruzalemskim Arapima. Naselja koja se nalaze istočno od zidina starog jeruzalemskog grada ionako većini Izraelca ne znače ništa. To su naselja u koja mnogi ne zalaze ni danas. „Najteže će biti definirati budući status Brda hrama i Zida plača", zaključuje Brakel.