Pitanje granice treba riješiti u korist građana

Pitanje granične linije između BiH i Srbije je u 97 procenata riješeno. Problematične su četiri tačke oko kojih treba postići dogovor. Među prijedlozima za rješenje je i razmjena teritorija.

Jedna od spornih tačaka  je dionica pruge Beograd-Bar koja prolazi između sela Jablanica u opštini Čajetina (Srbija) i Štrpci u opštini Rudo (BiH) u dužini od 12 kilometara. Druga tačka je problem lijeve obale Lima i naselja Međurječje  koje se nalazi  između opština Rudo i Priboj i ima površinu od četiri kvadratna kilometra. To je posebna enklava koja zvanično pripada BiH, ali je sa svih strana okružena Srbijom. Prijedlog Srbije je razmjena teritorija, da granica ide duž pruge, a da bosansko-hercegovačkoj strani Srbija "namiri" teritoriju na nekom drugom mjestu.

Ostala sporna mjesta su Hidroelektrane "Bajina Bašta" i "Zvornik" koje pripadaju Srbiji jer ih je ona izgradila u okviru bivše Jugoslavije, ali sa pravom da nakon što Srbija vrati uložena sredstva, proizvedena električna energija se dijeli no pola između BiH i Srbije. Njih  presjeca državna granica koja vodi sredinom toka Drine. Problem je naročito izražen kod HE "Bajina Bašta", čiji se generatori nalaze na teritoriji BiH. Prijedlog Srbije je da se državna granica sa sredine rječnog korita pomjeri na lijevu obalu Drine i tako joj u potpunosti pripadnu područja HE Zvornik i Bajina Bašta, uključujući i akumulaciona jezera.

Šta Srbija nudi u zamjenu?

Na području opštine Srebrenica, Srbija od Bosne i Hercegovine traži dio teritorije oko HE Bajina Bašta u površini od 1,6 km2. Nermin Alivuković, zamjenik načelnika Opštine Srebrenica, kaže da mu nije jasno po kom osnovu to Srbija traži i koju teritoriju nudi u zamjenu.

"Mi smo izrazili sumnju i nezadovoljstvo prijedlogom Vlade Srbije za razgraničenjem na području Srebrenice. Samim ovim prijedlogom dovodimo u pitanje dugo traženu finansijsku naknadu i naplatu koncesija za potopljeno zemljište od strane Srbije. Ako bi se dogodilo ovakvo razgraničenje, stanovništvo smatra da bi im time samo bio otežan život. Stanovnici bi morali preći tri granična prelaza da dođu do Skelana, gdje imamo ambulantu, policijsku stanicu, općinske kancelarije i veće trgovine. To bi u velikoj mjeri otežalo i promet roba na tom području”, tvrdi Alivuković i ističe da područje koje traži Srbija predstavlja jedan od najznačajnijih resursa Srebrenice.

“Mi smo dosta uložili na području jezera Perućac i znamo svi da to područje predstavlja jedan od najznačajnijih kapaciteta općine Srebrenica za razvoj turizma. Ako bi se desilo razgraničenje kako to traži Srbija, izgubili bismo jedan od najznačajnijih resursa, ali i najljepših dijelova na kojem je, između ostalog, i plaža Oštrika i mjesto odakle kreće regata. Pored toga, izgubili bismo i značajna sredstva od koncesije za potopljeno zemljište, a ne bismo dobili ništa”, upozorava Alivuković.

Nedavno je u Srebrenici održan sastanak Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine sa predstavnicima Opštine Srebrenica. Sastanku su prisustvovali i predsjednici savjeta srebreničkih mjesnih zajednica Skelani, Osatica i Radoševići koje se nalaze uz Drinu na granici sa Srbijom.

Edin Kučuković zamjenik predsjednika Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine tom prilikom je kazao i ovo: "U najužem smislu poslovi korekcije granične linije na neki način podrazumijevaju uzajamnu razmjenu teritorije s ciljem boljeg prilagođavanja državne granice na terenu, uz ispunjenje obaveznih kriterija, a to su da se takva razmjena teritorija mora raditi na način kvantitativne i kvalitativne ekvivalencije teritorija koje se razmjenjuju i da se korekcije dopuštaju najviše u širini od 150 do 200 metara od granične linije povučene na kartama”, kazao je Kučuković i dodao: “Ako zahtjevi susjedne zemlje za korekciju granične linije, prema površini tražene teritorije, prelaze maksimalnu dopuštenu širinu za dopustivu korekciju, onda možemo govoriti o "razmjeni teritorija” u punom smislu te riječi i takve zahtjeve jedino može razmatrati Vijeće ministara BiH, te se iste odobravaju zaključenjem posebnog međunarodnog sporazuma koji podliježe ratifikaciji Parlamentarne skupštine BiH i odobrenju Predsjedništva BiH. Razmjena teritorija podrazumijeva obostrani pristanak i niko BiH ne može nametnuti obavezu da pristane na razmjenu teritorija” , objasnio je Kučuković.

Srbija, po riječima Kučukovića, nije u prijedlogu zamijene ponudila neke svoje lokacije sa ukupnom površinom od 40 - 45 kvadratnih kilometara, koje bi BiH dobila zauzvrat.

Dug Srbije na ime neisplaćene naknade za potopljeno zemljište

Uz sve ovo sporno je i to što je Srbija dužna plaćati naknadu za potpoljeno zemljište opštinama koje su zahvaćene ovim akumulacijama, a to su Zvornik, Višegrad, Rogatica i Srebrenica. Prema posljednjim procjenama, dug Srbije od 1992. godine je narastao na više od 200 miliona maraka. Zvornik bi tako na osnovu neisplaćene odštete trebao dobiti 93 miliona KM, Višegrad 52,5 miliona KM, Srebrenica 38 miliona KM, a Rogatica 18 miliona KM.

Mještani iz sela oko brane, da bi došli do Skelana, u slučaju predloženog razgraničenja, morali bi preći nekoliko graničnih prelaza. Predstavnici mjesnih zajednica koje gravitiraju području oko HE Bajina Bašta ne slažu se sa zahtjevima koji stižu iz Srbije.

Bego Hodžić predsjednik MZ Radoševići, smatra da nema osnove da Srbija traži teritoriju na području Srebrenice: “To što Srbija traži je nemoguće. Vrlo jednostavno, ne možeš ti u mojoj štali tražiti moju kravu i reći da je tvoja. Zna se da je pola Drine naše, a pola njihovo. Neosnovano je to što traže. Pa svakih pedeset godina oni bi da pomjeraju granice. U slučaju da se to da Srbiji, to bi bilo pogubno po nas ovdje. Mogu oni tražiti, ali nadam se da im neko neće to i dati. Granica je na sredini Drine. Tako je bilo od pamtivijeka i tako treba i ostati.”

Slično govori i Enver Hamzić predsjednik MZ Osatica, koji prijedlog Srbije za izmjenu granice na ovom području smatra nerealnim. “To 100% nije realno jer bi se u tom slučaju na tom prostoru trebala postaviti tri ili četiri granična prelaza. Bili bi presječeni putevi koji spajaju Skelane s ovim ostalim dijelom naše općine. Nije to samo 1,6 km2 . To je mnogo šire područje koje bi se našlo u nezavidnoj situaciji. Drina je prirodna granica i tako treba i da ostane. Sve bi to otežalo život stanovništvu. Bila bi granica prije i poslije centrale. I kada bismo htjeli da zaobiđemo granicu, morali bismo putovati duže od 30 kilometara. Evo, ja se bavim kozarstvom i, da bih prevezao nešto, morao bih preći tri granična prelaza. Oni nemaju nikakve osnove za to što traže”, kaže Hamzić i podsjeća na neisplaćenu naknadu za potopljeno zemljište.

“Više od 25 godina ne isplaćuje se naknada za potopljeno zemljište, a traže teritoriju. U Zvorniku je rečeno da nema uopće pregovora po pitanju razgraničenja, a kod nas u Srebrenici šute, niko ništa kako treba i otvoreno da kaže. Mi i ovako imamo dovoljno problema, još nam samo treba granica pred kućom”, kaže Hamzić.

Milan Đukić, predsjednik MZ Skelani, smatra da država u riješavanju ovog problema mora slušati i stav ljudi kojih se to tiče jer žive u tom području:

"Svakako ne treba dozvoliti da građani ovog prostora budu oštećeni i da nemaju nikakve koristi. Vrh države treba da pita nas i za naše mišljenje. Mi treba da volimo svoj grad i svoju zemlju. Bez obzira na to što je to susjedna država i što su mnogi vezani za nju, ali svako svoje interese gleda i to je jasno kao dan, pa tako i mi moramo gledati svoje interese”, naglašava Đukić.

Nepoznanica je još uvijek mnogo, a pitanje granice bi trebalo da se riješi do početka decembra i posjete članova Predsjedništva BiH Beogradu. Ni Vijeće ministara BiH se još nije izjasnilo  o ovom pitanju, a ranije je bilo prijedloga da se međunarodnom arbitražom od Srbije traži dio električne energije. Mada je nedavno nakon sastanka u Beogradu sa Aleksandrom Vučićem, predsjednik RS Milorad Dodik izjavio kako podržava stavove Srbije u vezi sa pitanjem granice sa BiH, prije dva dana je u Banja Luci dao podršku načelniku Srebrenice Mladenu Grujičiću po pitanju zahtijeva za naplatu duga za potopljeno zemljište. Dodik je za iduću sedmicu najavio dolazak u Srebrenicu radi razgovora o ovom i drugim pitanjima podrške u razvoju Srebrenice.