1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Picasso u direktorovom uredu

Umjetnička djela već stoljećima ukrašavaju prostorije u kojima borave moćnici. Ni današnji moćnici u direktorskim uredima nisu iznimka. Njihovo zanimanje za umjetnost rijetko prelazi granice materijalnog.

Na samom vrhu popisa se nalazi Deutsche Bank i to s, ni manje ni više, nego 56.000 umjetničkih djela. To je jedna od najznačajnijih zbirki crteža i fotografija na svijetu nastalih poslije 1945. Još jedna banka, Hypo Vereinsbank se može pohvaliti zbirkom od 20.000 umjetničkih djela, uglavnom suvremenih. Kemijski koncern Bayer trenutno povodom 150. godišnjice postojanja, u Berlinu otvara izložbu na kojoj se prikazuje samo djelić od oko 5.500 umjetnina koje posjeduje koncern iz Leverkusena. Među 240 izloženih djela se nalaze i majstori poput Picassa (na slici gore), Beckmanna i Richtera. No koji su zapravo motivi za upravljače velikog kapitala da se bave skupim i vremenski intenzivnim hobijem kao što je kolekcionarstvo?

Umjetnost za potrebe marketinga

"Dok je nekada vlasnik tvrtke iz osobnog interesa u uredu vješao slike poznatih majstora, danas to tvrtke rade zbog njegovanja imidža i za potrebe marketinga", kaže Wolfgang Ullrich profesor povijesti umjetnosti na Akademiji u Karlsruheu.

Gerhard Richter: Abstract painting

Djela Gerharda Richtera su veoma omiljena među koncernima

To se posebice odnosi na branše koje prodaju proizvode koji se teško mogu vizualno predstaviti, poput banaka ili osiguranja. "To jako dobro dođe kada se direktor fotografira ispred kakvog suvremenog umjetničkog djela. Šef nekog automobilskog koncerna se lako može fotografirati ispred najnovijeg modela svoje kuće ali bankarima i osiguravateljima to nije moguće", kaže Ullrich. O vješanju umjetnina na vidljiva i reprezentativna mjesta u upravi koncerna da se i ne govori. No tvrtke koje posjeduju umjetnine često kao motivaciju za kulturni menadžment navode "društvenu odgovornost". Kod nekih tvrtki je zaista tako i one osim što posjeduju umjetnine dijele stipendije studentima akademija ili osnivaju datoteke s umjetnicima. Pristup umjetninama imaju i djelatnici tih tvrtki.

Stvar hijerarhije

No pritom ipak treba biti jasno da će jedan Picasso ili Beckmann u pravilu visjeti u uredu direktora skriven od smrtnika a ne u predvorju gdje ga svatko može vidjeti. To može imati praktičnih razloga poput sigurnosti ali se vrlo često radi o iskazivanju moći. "Neke tvrtke namjerno koriste ovaj instrument kako bi naglasile ili čak pooštrile hijerarhiju unutar kuće", kaže Ullrich.

Deutsche Bank Hauptsitz Frankfurt

Deutsche bank (na slici glavno sjedište u Frankfurtu) posjeduje 56 000 umjetničkih djela

Njemačka je u ovom segmentu koji se naziva "corporate collecting" vodeća u svijetu. Značajnim zbirkama se mogu pohvalti ne samo najveći koncerni nego i mnoga srednje velika obiteljska poduzeća. Prema informacijama organizacije Kulturni krug njemačkog gospodarstva, oko 300 poduzeća u Njemačkoj posjeduju vlastite zbirke. Među naijstaknutije mecene njemačke umjetničke scena spada i "kralj vijaka" Reinhold Würth ili tvornica čokolade "Ritter" koja posjeduje i vlastiti muzej. No nisu sve tvrtke tako otvorene kad su u pitanju umjetnička djela u njihovom posjedu. Ona na vidjelo dana često izlaze tek kada ih je poduzeće prisiljeno prodati iz financijskih razloga. Tako je Commerzbank 2010. morala prodati jednu skulpturu švicarskog kipara Alberta Giacomettija za 75 milijuna eura. No ipak, po mišljenju stručnjaka, tvrtke rijetko kada umjetnine nabavljaju isključivo kao investiciju.

Gerhard Richter superstar

Najpopularniji među njemačkim tvrtkama-kolekcionarima su naravno oni najskuplji i ako se još radi o Nijemcu tada izbor pada na najskupljeg umjetnika današnjice, Gerharda Richtera. Njegova posjeduju gotovo sva njemačka poduzeća upisana na frankfurtskoj burzi dionica.

Osim Richtera, koji se kreće između apstrakcije i figurativnog, najpopularnija su apstraktna djela. "Ona zrače nešto energično a osim toga su uglavnom tematski neutralna", kaže Ullrich. No provokativna djela (poput onih Jeffa Koonsa) su isto tako rijetkost kao i krajobrazi. "Oni su pak preneutralni i kao takvi djeluju negativno po imidž tvrtke", zaključuje Ullrich.

Autori: Sarah Wiertz / Nenad Kreizer

Odgovorna urednica: Zorica Ilić