Perspektive misija EUROFOR-a u BiH

Ravno 11 godina njemački su vojnici na Balkanu, gdje se zajedno sa kolegama iz drugih zemalja, brinu za očuvanje mira i stabilnost.

Kada je u pitanju BiH razmišlja se otvoreno o ukidanju vojnog angažmana. Ministar odbrane odskora ujedinjene vojne komponente Nikola Radovanović, prilikom primopredaje komande trupama EUROFOR-a u ruke vojnika Bundeswera , rekao je svom gostu i njemačkom ministru odbrane Franz-Josef Jungu, da bi se o povlačenju trebalo pregovarati tek krajem 2008 godine. Dok se u Njemačkoj upravo diskutuje o tome treba li skoro povuči trupe Bundeswehra iz BiH, stiglo je preuzimanje komande jedinicama EUROFOR-a. Već ravno osam godina vojnici u Mirovnoj misiji u ovoj zemlji. Situacija je naizgled stabilna, ali u pozadini još tinja stari konflikt i do istinskog pomirenje triju naroda još nije došlo.

Činjenica da je sve više zajedničkih insitucija na nivou države Bosne i Hercegovine ima,svakako svoju pozadinu.

Ako se naprimjer samo malo zagrebe po laku tvrdnje, kako postoji zajednička državna vojska, onda se primjećuje da su jedinice pod okriljem zajedničke komande, u stvari još uvijek etnički obrazovane. Dakle moguće je da bi u eventualnom konfliktu, odmah došlo do stavljanje vojnika pod nacionalne okvire, čime bi se lako raspršilo zajedničko vojno vodstvo. Integracija vojne komponente, ruku na srce, izgleda sasvim drugačije. Pritom, opasnost od izbijanja konflikta, još uvijek nije sasvim otkonjena.

Bosanski Srbi recimo, još uvijek gledaju kako će se riješiti pitanje Kosova. U slučaju da Kosovo dobije nezavisnot, oni bi, najvjerovatnije, brzo zatražili priključenje Srbiji.

Postavlja se pitanje, kako bi se onda ponašali bosanski Hrvati?

U svakom slučaju odluka pada u prvom polugodištu naredne 2007 godine. To je ujedno i veliki izazov za njemačku spoljnu politiku.

Njemačka ne samo da komanduje trupama EUROFOR-a, nego je delegirala i prvog čovjeka, Visokog predstavnika medjunarodne zajenice. Tome valja dodati da je na čelu KAFOR-trupa na Kosovu Nijemac, kao i civilne uprave UNMIK-a i OSZE na Kosovu.

Naredne godine Njemačka preuzima predsjedavanje EU, kao i grupom industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G-8, što sobom povlači veliku odgovrnost, ali istovremeno nudi kreativne i konstruktivne mogućnosti.

Treba priznati da se u Bosni i Hercegovini u proteklom periodu nije djelovalo punim intenzitetom, kako bi se pokrenuo snažniji razvoj ove zemlje. Parlamentarni izbori su pokazali, kao je ljudima još uvijek u prvom planu važnije etničko, nego li političko opredjeljenje za obrazovanju zajedničke države.

Bosna i Hercegovina je,nažalost, zemlja preko koje vode putevi trgovine ljudima i drogom, što je unekoliko presječeno snažnim vojnim prisustvom zapadnih zemalja. Novi putevi nedozvoljene trgovine sada bar zaobilaze Bosnu.

Pored svega toga, i činjenice da lageri oružja nisu sasvim iščezli,

utisak je kako je policijska zadaća u BiH trenutno preča nego li vojna.

Otuda su uslijedile znatne pesonalne redukcije Misije EUROFOR-a.

Dakle, aktuelna diskusija u Njemačkoj, da li vojno prisustvo treba zamijeniti policijskim,, teče u pravom smjeru.

No, ukidanje Misije EUFOR-a u ovom trenutku bio bi pogrešan signal. Onima koji još uvijek podgrijavaju etničke podjele i konflikte treba jasno poručiti da sačekaju.

Pritom, promjena Misije iz vojne u policijsku, traži ponajprije odgovor na neka politička pitanja, prije svega ono vezano za Kosovo.

Rolf Clement-komentar