Penzionisani diplomata Hobohm najstariji njemacki musliman

" Još kao 12. godišnjak sam upoznao islamsku vjeru. Nekako sam osjecao potrebu za daljinom. Tada se nije moglo tako lako sa ruksakom putovati kroz zemlju i preko mora. Potrebu za daljinom sam morao zadovoljiti citanjem knjiga i putnih zapisa. To sam i radio."

Muhamed Aman Hobom je roden 1926. godine u jednom malom mjestu u blizini Magdeburga. Iako su njegovi roditelji bili evangelisti i po ovoj vjeri ga odgojili, Herbert Hobohm, koji se tada tako zvao, nije mogao da razumije nastavu u crkvi:

" Za razliku od hrišcanstva, islam je po mom mišljenju razumljiva vjera o jedinstvu božijeg stvorenja. Postoji samo jedan Bog, koji može da nam oprosti ako se pokajemo, i koji ne zahtijeva požrtvovanje za oprost grijehova. Sve to mi je mnogo znacilo i tako sam u ovoj vjeri našao put do mog unutrašnjeg mira i zadovoljstva."

1939. godine je 13. godišnji Muhamed Aman Hobohm presao na Islam, što njegovi roditelji nisu mogli tako lako da prihvate....

"... manje iz vjerskih razloga, a više zbog brige. Smatrali su, da jedan njemac koji živi u doba Adolfa Hitlera i Nacista, i koji sada prelazi na Islam, nema buducnost."

Iako islam u doba nacional-socializma nije prihvacen kao religija, muslimani u njemackoj (osim par izuzetaka) nisu doživjeli sudbinu svojih jevrejskih sugradana. Ratno doba je Muhamed Aman Hobohm proveo kao ucenik. Po sticanju takozvane "ratne diplome", dobrovoljno se prijavio1944. godine u mornaricu poslije cega biva poslan na front. Nakon 2. Svjetskog rata postaje upravnik oštecene berlinske džamije. Uspijeva mu da okupi i ujedini islamske zajednice u Berlinu, koje su zbog rata bile podijeljene. Zajednicki život izmedu islamskog stanovništva i drugih je tada bio zasnovan na interesima i otvorenošcu, prica Hobohm danas:

" U vrijeme kad sam radio u Berlinu,stotine organizacija , klubova, univerziteta su me pozivali na predavanja o islamu. Svugdje su me docekivali raširenih ruku i svako se radovao da cuje nešto o islamu."

Sredinom 50.ih godina Muhamed Aman Hobohm postaje clan ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemacke i odlazi kao diplomata u inostranstvo. Tako je obišao mnoge islamske zemlje kao što su: Pakistan, Saudijska arabija, Somalija i dr., i upoznao islam iz razlicitih uglova:

" Mislim da svi oni koji islam koriste kao instrument politike, kvare sliku o njemu. Oni škode islamu više,- nego neko ko uopšte ne prica o njemu, ali po njegovom nacelu živi."

Od sredine 90.-ih do kraja 2002. godine je Muhamed Aman Hobohm bio upravnik Akademije "Kralj Fahd" u Bad Godesbergu (Bonn), koju finansira Saudijska Arabija, i koja je zbog toga kriticno gledana. Kada je škola 2003 godine zbog ekstremnih naznaka dospjela u novine, Hobohm se zalagao da se udžbenici izmijene i uvede kontrola u prostorije za citanje molitvi.U meduvremenu je Hobohm penzionisan. Privatno je jos uvijek aktivan. Kao zamjenik prijedsjednika Zentralnog vijeca muslimana u Njemackoj cesto gostuje na predavanjima i diskusijama na temu- medureligijska saradnja. Po pogledu odnosa izmedu muslimana i hrišcana u Njemackoj, ima kriticko mišljenje:

" Dialog treba da se vodi izmedu 2 ravnopravna partnera, koji posjeduju odredena vjerska ubjedenja razlicitog karaktera. Mislim, da moramo biti svjesni sopstvene religije i njene jacine kada vodimo dialog. Ne smijemo tražiti od partnera da napusti svoju religiju i preuzme našu. Dialog mora da se zasniva ne samo na medusobnoj toleranciji, vec i na medusobnom poštovanju."