1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Penzioni fond Srbije sve prazniji

Srbija sporo ulazi u neminovan proces reforme penzionog sistema. Penzioni fond je prazan, privreda je još daleko od oporavka, a penzionera je sve više. Loša privatizacija je mnoge prerano otjerala u penziju.

Sve više penzionera, sve manje radnika

Sve više penzionera, sve manje radnika

Symbolbild Rente Rentner Geld Kaffeedose

Vlasti troše novac iz penzionih fondova u druge svrhe

Ključni problem penzionog fonda u Srbiji jeste taj što je on prazan, kaže Jelica Putniković, urednik online Balkan magazina. Političari su vrlo često koristili penzioni fond za popunjavanje državnih troškova, i danas se nedostatak novca u tom fondu dotira iz budžeta. A novac za budžet se prikuplja na razne načine, od zaduživanja u inostranstvu pa do trošenja državnih rezervi, ističe Jelica Putniković. Na taj način se postiže kratkoročno olakšanje, koje političari koriste da uvjere javnost kako je sve pod kontrolom. Upravo zbog toga je Srbiji neophodna reforma tog sektora, koja bi trebalo da zainteresuje i mlade a ne samo penzionere, kaže Jelica Putniković:

„Znači, mladi koji bi sada trebalo da rade, i takođe da donose odluke o tome kako će živjeti u ovoj državi, trebalo bi da se najprije potrude da se izmjenama penzionog zakona i drugih propisa, dobije takav sistem da kada se u penzioni fond uplaćuje novac, on tu bude i siguran. Da se taj novac plasira tako da je koristan za one koji taj fond pune, a ne za vladajuću strukturu, i da se novac od tog plasiranja koristi za isplatu budućih penzija“.

Krah privrede i priliv novih penzionera

Demonstration in Paris Rente

Druge države, isti problemi: Protesti radnika zbog reforme penzionog sistema u Francuskoj

Primjedbe na najavljenu reformu penzijskog sektora ima i najveća sindikalna organizacija u zemlji, Savez samostalnih sindikata Srbije. Prema njihovim proračunima, ukoliko srpska vlada sprovede svoj koncept reformi, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, u 2013. godini bi penzije pale na nivo od 40 procenata prosječne plate. Vlada se, inače, obavezala da to bude 60 procenata. Predsjednik te organizacije Ljubisav Orbović kaže da srpska privreda jednostavno ne može da izdrži ovakav penzioni fond. On ističe da je dodatan pritisak na penzioni fond napravljen i lošom privatizacijom u Srbiji:

„Znači, to nije pitanje velikih penzija, nego je u prethodnom periodu na silu ogroman broj ljudi otjeran u penziju. To je jedna stvar, a druga je da je naša privreda doživjela totalni krah. Zapravo, da ovakva privreda ima svega dva penzionera, bilo bi joj mnogo“.

Mlad, a već penzioner?

EU-Kommission Renteneintrittsalter Flash-Galerie

Reforma predviđa povećanje starosne granice za odlazak u penziju

Sličnu ocjenu iznosi i Jelica Putniković. Ona kaže da su vlasti kao odgovor na zakočenu privredu odlučile da veliki broj radno sposobnih ljudi pošalju u penziju, i tako ih prebacili na teret preopterećenog budžeta. Ako se tome doda i veliki broj nezaposlenih, jasno je zašto imamo lošu situaciju u penzijskom sektoru, kaže Orbović. Taj problem se po njegovim riječima stoga može riješiti samo ulaganjem u privredu i zapošljavanjem mladih ljudi:

„Mi u ovom momentu nemamo samo penzionere kao opterećenje, mi imamo 800.000 relativno mladih ljudi koji su na birou i koji ne rade. I to je isto jedno veliko opterećenje. Jer, umjesto da rade i da stvaraju dohodak, i uplaćuju u penzioni fond iz kojeg bi se isplaćivali i ovi penzioneri, oni su jednostavno mladi ljudi koji faktički imaju tretman penzionera, ali ne primaju ni penziju“.

Skromno ulaganje u alternativna rješenja

Prema važećim zakonima starosna granica za odlazak u penziju u Srbiji je 59 godina za žene i 64 godine za muškarce. Najavljenom reformom ta granica bi se pomjerila na 60 i 65 godina. Alternativna rješenja, poput privatnog penzijskog osiguranja, još nisu zaživjela.

Jelica Putniković upozorava da ponuda postoji, ali da nedostaju čvrsta pravila i sistem zaštite klijenata. Postoji i uvjerenje da građani Srbije, baš kao i u bankarskom sektoru, dobijaju nepovoljnije uslove od klijenata u zemljama Evropske unije.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. Ur.: A. Slanjankić