"Pegida" i kako je do nje došlo

Riječ "Abendland" u prevodu oksident ne pojavljuje sa svakodnevno u njemačkim medijima. Do nedavno je bila isčezla iz aktivnog riječnika mnogih građana. Trenutno je ovaj pojam itekako prezentan - neki Nijemci se plaše da oksidentu, a time misle na Zapad, prijeti islamizacija. Od kraja oktobra pokret Pegida što je skraćenica za "Patriotski Evropljani protiv islamizacije oksidenta" svakog ponedjeljka u Drezdenu izlazi na ulice i protestuje. Na prvim demonstracijama bilo je svega nekoliko stotina ljudi. Sredinom decembra bilo ih je 15.000. Tema je izgleda pun pogodak.

Prema anketi koju je sproveo "Zeit Online" 73 posto njemačkih građana strahuje da bi radikalni islam mogao dobiti na težini u Njemačkoj. Pored toga, 59 posto građana smatra da Njemačka prima previše izbjeglica.

Strah od terora IS-a

Moguće je da su strah izazvala u prvom planu nedjela paravojnih trupa "Islamske države", koja na Bliskom istoku siju teror i smrt. Iako su daleko od njih, građani u Njemačkoj svaki dan i svako veče slušaju vijesti o islamističkom teroru. To izaziva strahove i očito umanjuje sposobnost diferencijacije kod ljudi odnosno sposobnost d naprave razliku između islama i njegove zloupotrebe u svrhu nasilja, izjavio je bivši predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse (SPD) za Deutschlandfunk.

Pored toga stalno su pristizali izvještaji o njemačkim džihadistima, koji se vraćaju u Njemačku nakon borbenih dejstava u Siriji i Iraku i koji bi mogli postati rizik za sigurnost jer planiraju terorističke napade u zemlji.

U septembru je tzv. šerijatska policija u Wuppertalu otvorila žestoku debatu o islamu. Samoproglašeni branitelji islamskih običaja i morala išli su ulicama i tražili od mladih da ne konzumiraju alkohol i da odustanu od igara na sreću. To se desilo svega jedan put ali provokacija je imala veliko dejstvo. Neki građani su stekli utisak da se Njemačka sve više islamizira.

Uticaj medija

Tome su uveliko doprinijeli i mediji. "Oni su od toga napravilo top temu i sada je to i postala top tema", kaže psiholog za pitanja medija Jo Groebel. Nisu u prvom redu samo tradicionalni mediji odgovorni za negativan stav prema islamu. Ponekad se niej dovoljno jasno pravila razlika između "Islamske države" s jedne i islama s druge strane. No to što je Pegida dobila sve više pobornika i simpatizera naravno da se može zahvaliti izvještavanju", kaže Groebel. "Ljudi koji su izašli na ulice sa Pegidom su stavljeni u poseban koš, to ih ljuti, i drugi počinju da se ljute i kažu, pa ovdje ljudi valjda smiju reći šta misle i to onda dovodi do toga da se i oni priključuju Pegidi"

Ali ovako se ne mogu objasniti motivi svih demonstranata Pegide. Mnogima uopšte nisu važni ni islam ni muslimani, kaže naučnik Dieter Rucht. "Postoji jedna difuzna pozadina, koja već 10 do 15 godina postoji u svim zapadnim zemljama. Postoje strahovi, koji se odnose na budućnost, strah od gubitka radnog mjesta", kaže Ruch

Rucht za Deutschlandfunk. On naglašava da se samo na prvi pogled na primjeru "Pegide" radi o jednom novom fenomenu. Tzv. straže mira ponedjeljkom po njegovom mišljenju samo pokazuju da učenici nemaju povjerenja u etabliranu politiku.

Uspjeh AfD-a

Tome u prilog govori i ovogodišnji uspjeh desno populističke partije Alternativa za Njemačku (AfD). Osnovana je 2012 i ne spada u etablirane partije u Njemačkoj. I dok na izborima za Bundestag ova partija, koja je tražila strožiju politiku useljavanja, nije prešla izborni prag od 5 posto, ove godine joj je uspjelo da uđe u pokrajinske parlamente tri njemačke savezne zemlje.

"Pegida" se predstavlja naglašeno građanskim i liberalnim pokretom, koji odbija nasilje. Na taj način su uspjeli mobilizirati veliki broj ljudi. "Pokret koji sa Islamom kao slikom neprijatelja želi imati uspjeha širom Njemačke, ne smije biti doveden u vezu sa radikalnom i ekstremnom desnicom", kaže Alexander Häusler, ekspert za pojave radikalnog ekstremizma iz Duesseldorfa. On dodaje da takav jedan pokret mora izvana izgledati kao da je građanski.

Drugim grupacijama 2014 nije uspjelo da okupe veće grupe ljudi. Takva je i grupa "Huligani protiv selefija". Njihov protest sa oko 4.500 učesnika u Kelnu je eskalirao eksplozijom nasilja. Na demonstracijama sredinom novembra u Hannoveru tako se pojavila polovina ljudi. U međuvremenu se o ovoj grupi skoro ništa ne čuje. Ekstremno desničarske partije kao NPD bezuspješno pokušavaju da parolama poput "Zaustaviti masovno useljavanje" i "Brod je pun" dobiju poene na izborima.

Pa ipak pokret"Pegida" je do sada imao uspjeha samo u Drezdenu. Na sličnim demonstracijama u Bonnu ili Duesseldorfu okupilo se svega nekoliko stotina ljudi. Pored toga, svaki protest Pegide, praćen je antidemonstracijama. One su u svakom gradu veće od demonstracija protiv navodne islamizacije oksidenta.