1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

PDV od 23 posto u Hrvatskoj - prijete poskupljenja

Od ovoga vikenda su u Hrvatskoj na snazi nove stope raznih poreza. Najveći udar: povećanje PDV-a. To ujedno znači i povećanje cijena. A sve to u svrhu punjenja praznog državnog proračuna. Mesić osudio ove Vladine odluke.

Slijedi novo izvlačenje novca iz novčanika građana Hrvatske

Slijedi novo izvlačenje novca iz novčanika građana Hrvatske

PDV, porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 23 posto, trošarine na telefonske, SMS i MMS usluge veće su za 6 posto, a sve plaće, mirovine i ini prihodi veći od tri tisuće kuna oporezivat će se posebnim porezom po stopi od 2 i 4 posto.

INA već pisala nove cijene

Naftna kompanija INA prvog je dana primjene novih poreza priopćenjem izvijestila o poskupljenju naftnih derivata, ali je nakon intervencije iz Vlade odustala. Ostale cijene zasad ne bilježe osjetniji rast, no predsjednik Stipe Mesić smatra kako su izmjene poreznih zakona protuustavne jer građane dovode u neravnopravan položaj. Stoga je Mesić zatražio ispitavanje zakona o "kriznom porezu" pred Ustavnim sudom te izjavio da je riječ o "neravnopravnosti građana". Vlada, pak, smatra kako ništa nije protuustavno te da se radi o mjerama kako bi se osiguralo da svi u Hrvatskoj redovno primaju plaće i mirovine, kazala je premijerka Jadranka Kosor.

Doći će do toga da građani neće moći kupovati

Iz opozicijskih redova i dalje stižu kritike, pa tako ekonomski analitičar HNS-a Dragan Kovačević smatra da u trenutku kada pada potrošnja svako povećanje poreza ima kontraefekt. Kovačavić tako smatra da će povećanje poreza "imati takav učinak, da na proračun neće djelovati pozitivno, nego možemo reći čak negativno – pojačat će se nelikvidnost u društvu, dogodit će se to da će građani još manje kupovati.“

Tako se Hrvatska sada sa stopom PDV-a od 23 posto kreće u krugovima onih zemalja Europske Unije, koje imaju maksimum stopu PDV-a od 25 posto. To su uglavnom sjevernoeuropske zemlje, poput Švedske i Danske, ili hrvatske susjedne zemlje Mađarske.

Ministarstvo financija Republike Hrvatske procjenjuje, inače, kako će državni deficit u ovoj godini biti oko 3 posto BDP-a, ali da će se i taj manjak kao i dug, što dospijeva na naplatu, ipak pokriti.

Autorica: Gordana Simonović (agencije)

Odg. urednica: Marina Martinović