1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Partneri u Beogradu i Prištini ne prihvataju kompromis

Pregovaračka Trojka, nakon posjete Beogradu i Prištini, ne isključuje ni podjelu Kosova. Preduvjet je da se obje strane slože.

default

Kosovski premijer Agim Čeku sa pregovaračkom Trojkom: Wolfgang Ischinger (u sredini); Frank Wisner (lijevo) i Alexander Botsan-Kharchenko (desno)

Ako je bio potreban još jedan dokaz da su pozicije Srbije i Albanaca oko statusa Kosova nepromjenjljive, onda je to ovog vikenda postalo potpuno jasno. Obje strane su beskompromisno, pred takozvanom kosovskom Trojkom, koja je u petak boravila u Beogradu a u subotu i nedjelju u Prištini, iznijele svoje stavove.

U Prištini su tri posrednika iz SAD-a, Evropske Unije i Rusije od premijera Kosova Agima Čekua mogle da čuju, da se o nezavisnosti Kosova, koje formalno još pripada Srbiji, više ne može pregovarati. U Beogradu su opet vodeći srpski političari pred trojicom diplomata izjavili da za njih nezavisno Kosovo uopšte ne dolazi u obzir. Zbog toga nije ni čudno da je predstavnik EU u „Trojci“ njemački diplomata Wolfgang Ischinger, nakon razgovora govorio „o nimalo lakoj misiji“.

„Kad bi to bilo jednostavno, mi ne bismo bili ovdje. Naravno da je to težak zadatak. Nakon prve runde razgovora koji su vodjeni u Beogradu i u Prištini, ja mogu da kažem da je pregovaračka trojka prvu seriju razgovora završila sa osjećanjem da smo dobro prihvaćeni sa obje strane, koje su izrazile spremnost da sa nama saradjuju.“

Pitanje je na kojim osnovama to treba da se odvija u sljedeća četiri mjeseca. U tome vjerovatno nisu jedinstveni ni sami članovi „Trojke“. Posrednik UN-a Marti Ahtisari je nakon skoro dvogodišnjeg nastojanja da sa Srbima i Albancima postigne privatljivo zajedničko rješenje, predložio nezvisnost koja bi bila nadgledana od strane medjunarodne zajednice sa širokim pravima za srpsko stanovništvo na Kosovu. Medjutim, ovaj plan, kao što je poznato, nije prihvaćen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Postavlja se pitanje kakvu ulogu ovaj Ahtisarijev plan treba da igra u budućim razgovorima. O tome Wolfgang Ischinger kaže:

„Naravno da plan nije mrtav. Dogovor o njegovom prihvatanju nije postignut u Njujorku, ali on je do sada jedini plan koji je uopšte bio predložen, jedini plan koji je izradjen po nalogu UN-a i on je jedini plan o kojem se u Vijeću sigurnosti do sada razgovaralo. Mi kažemo, da ćemo prihvatiti svaki rezultat o kojem bi oba partnera mogla da se dogovore.Ako bi to bio plan Ahtisarija, bilo bi dobro.“

U medjuvremenu "Trojka" očigledno više ne isključuje čak ni podjelu Kosova, na srpski i albanski dio. Bitno je samo, da obje strane postignu saglasnost o tome.

Prije svega američka vlada u poslednje vreme ne krije da se vječno ne može pregovarati, već da će prije ili kasnije Kosovo biti priznato kao nezavisna država. Svejedno da li sa ili bez rezolucije UN-a. Uprkos tome, evropski posrednik Ischinger, izjašnjava se protiv prebrzog zaključka, da je „Trojka“ u startu osudjena na neuspeh:

„Ova „Trojka“ ima odredjene prednosti., jer dozvoljava Evropljanima, Amerikancima i Rusima da se sa jednim glasom obrate partnerima, tako da niko ne može da pokuša da na „ mala vrata“ jednoj ili drugoj strani signalizira da ne uzima za ozbiljno ono što se ovdje govori.“

Ischinger je kazao i da je Trojka usvojila plan rada po kome bi naredni sastanak s Beogradom i Prištinom trebalo da se održi krajem mjeseca, te naglasio da će se Trojka sa stranama sastajati koliko to bude potrebno.

Izaslanik EU je rekao da Trojka nudi za rješavanje kosovskog pitanja sličan metod kao što je to uradio tzv. «Bliskoistočni kvartet» kada je u pitanju rješavanje sukoba izmedju Izraela i Palestinaca..