1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Partijska čistka među sudijama?

Kontroverze oko srpske reforme pravosuđa su zainteresovale i Evropsku komisiju (EK). Pravosuđe je veoma važan momenat za evropske integracije Srbije, poručeno je iz Brisela, i zato delegacija EK stiže 27. 5. u Beograd.

Vaga za tačno mjerenje: Ko zadovoljava, a ko ne za funkciju sudije?

Vaga za tačno mjerenje: Ko zadovoljava, a ko ne za funkciju sudije?

Odgovarajući na primjedbe, koje su stigle od stručnih sudijskih udruženja iz Srbije, Evropska komisija je od srpskih vlasti zatražila da se isprave sve greške i uočeni nedostaci u procesu reforme pravosuđa. To se, između ostalog, odnosilo na činjenicu da su neizabrane sudije dobile tipska obrazloženja, bez konkretnih razloga, u kojima ne postoji nikakva pouka o pravnom lijeku. Srpske vlasti su tim povodom navele da nije riječ ni o kakvom ispravljanju grešaka, već o zajedničkom radu na reformi pravosuđa.

Vlasti umanjuju problem

Zgrada Specijalnog suda u Beogradu

Zgrada Specijalnog suda u Beogradu

Srpske vlasti, tačnije Ministarstvo pravde i Visoki savjet sudstva, evropske primjedbe su pokušali da predstave kao proceduralne probleme. Oni sada kažu da će poslati precizna i individualna obrazloženja neizabranim sudijama, i tako otkloniti sve nedoumice. Međutim, bivši predsjednik Ustavnog suda Srbije Slobodan Vučetić kaže da sudske vlasti pokušavaju da umanje veličinu problema, i štetu koja je načinjena reformi pravosuđa. Ne može se stoga govoriti o proceduralnim nego o suštinskim greškama u izboru kadrova, kaže Vučetić:

„Jednostavno su na pogrešan način primijenjeni kriterijumi pri izboru sudija, tako da je došlo do izbora nekih sudija koji nisu podobni i dostojni da budu sudije. Ali, još je veći broj onih sudija koji nisu izabrani, a spadaju u natprosječno kvalitetne sudije. Za mnoge od njih su rezultati njihovog rada, koji se nalaze u personalnim kartonima, falsifikovani. To pokazuju žalbe Ustavnom sudu“, kaže predsjednik Ustavnog suda.

Tražimo jasne i javne postupke

Ko je podoban da bude sudija, a ko ne?

Ko je podoban da bude sudija, a ko ne?

Od oko 2.500 sudija, na sudijsku funkciju nije ponovo izabrano njih oko 850. Omer Hadžiomerović, zamjenik predsjednika Društva sudija Srbije, kaže da je specifičnost njihovog problema u tome što su oni činom neizbora prestali da budu sudije, zbog čega su se i obratili Ustavnom sudu.

„I naše mišljenje je da bi Visoki savjet sudstva trebalo, ukoliko dođe do ponavljanja ovog postupka za sve, ili za neke od sudija koji nisu izabrani, da promijeni ova pravila. I time bi zapravo otklonili ove primjedbe koje su stavljene: dakle, da obezbijedi da postupak bude javan, u onoj mjeri u kojoj je to moguće, da svi znamo. Kao i da kriterijumi, odnosno mjerila, budu potpuno jasni, kako bismo mogli da znamo šta je minimum, a šta nije, i zašto je neko izabran ili nije“, kaže Hadžiomerović.

Provjeriti novoizabrane sudije

Pravda u Srbiji je odista vrlo spora: Na presudu se čeka u prosjeku 500 dana

Pravda u Srbiji je odista vrlo spora: Na presudu se čeka u prosjeku 500 dana

Odluke Ustavnog suda o potrebi preciznog obrazloženja mogu značiti da će Visoki savjet sudstva morati da promijeni stotine svojih odluka, smatra Slobodan Vučetić, i na taj način vrati pojedine sudije u sudove.

„Ako bi to bilo urađeno onda bi veliki dio nepravilnosti bio otklonjen. Ali, to ne bi bilo sve. Na žalost, to bi zahtijevalo da se preispita i izbor brojnih sudija koji su izabrani za tu funkciju, a toga nisu bili dostojni. Ako i taj drugi dio posla ne bude urađen, na osnovu provjere u Visokom savjetu sudstva, to će biti nedovoljno kvalitetna ispravka tih grubih nepravilnosti“, kaže Vučetić.

Omer Hadžiomerović se nada da će otklanjanjem primjedbi EU biti donekle otklonjen i snažan utisak javnosti da je reforma pravosuđa zapravo bila partijska čistka. „Ukoliko, kao u ovom slučaju, imate postupak koji nije javan i po strogim pravilima, onda su uvijek moguća različita tumačenja, pa i ta da iza svega stoji politički uticaj“, ocjenjuje Hadžiomerović.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: A. Slanjankić