Parole podrške neće spasiti Grčku

Papandreu je iznio obećanja da će Grčka sprovesti sve mjere štednje koje se od nje traže kao uslov za nastavak finansijske pomoći, a njemačka kancelarka Angela Merkel mu je obećala pomoć u tim naporima. Ipak, proteklog mjeseca je vlada u Atini usvojila dodatne mjere štednje tek nakon pritiska iz Brisela, što je ojačalo skeptike, piše Die Welt.

"Grčka zaslužuje da joj se pruži šansa. Doduše, ova zemlja je u eurozonu ušla zahvaljujući trikovima i falsifikovanim izvještajima. Ipak, i druge evropske vlade su ranije olako zatvarale oči pred činjenicama. Stoga je pošteno da sada svi zajedno moraju da vade kestenje iz vatre. Solidarnost, međutim, ne znači da se Grci po svaku cijenu moraju spasiti od bankrota. Šansu za novi početak nudi jedino djelimičan oprost kredita. I pored sve oštrijih mjera štednje ova država sve više pada u vrtlog dugova. Stoga bi svima polako trebalo da postane jasno kako je sadašnji put opasan i pogrešan", zaključuje Die Welt.

Stabilne finansije - stabilno poslovanje

Papandreu je pokušao da uvjeri Nijemce da Grčka nije bure bez dna i da će ta država uspjeti da se izvuče iz krize. On ipak vrlo dobro zna da će to biti vrlo teško u državi u kojoj cvjeta korupcija, u državi kojoj je hitno potrebna modernizacija kako privrede tako i društva, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"Bez modernizacije, ali i bez pridržavanja mjera za konsolidaciju budžeta nema napretka. Poslanici njemačkog Bundestaga neće raširiti 'kišobran za spas eura' samo na osnovu obećanja i apela. Svim članicama eurozone koliko danas mora postati jasno šta je osnova zdravog poslovanja: stabilne državne finansije. Onaj ko ubuduće bude prekršio to pravilo moraće se suočiti s posljedicama. To će biti zadiranje u budžetski suverenitet koji po sadašnjim propisima imaju države EU, ali su za to krive same članice eurozone. Evropa želi i mora da bude jaka. Snažan euro nije valuta udruženja čiji je cilj da se podržavaju oni koji stalno prave nove dugove", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Amerika upire prstom u Evropu

Kriza eura doprinijela je i razmjeni strelica između SAD i EU. Američki predsjednik Barak Obama prebacuje Evropljanima da presporo reaguju na krizu i da tako dovode cijeli svijet u opasnost. Evropljani odgovaraju kako bi SAD prvo morale da počiste pred svojim vratima i riješe se svojih dugova. Barem u nekim stvarima Obama ima pravo, piše list Süddeutsche Zeitung i nastavlja.

"Evropljani su isuviše dugo finansijsku krizu posmatrali kao čisto američki problem. Još nisu pronašli rješenje za vlastitu dužničku krizu. Sada problemi Evrope u SAD, ali i u ostatku svijeta, imaju uticaja na privredni rast i broj radnih mjesta. Može se reći da Evropa ugrožava ionako upitan reizbor Baraka Obame na predsjedničkim izborima 2012. U takvoj situaciji malo pomaže isticanje činjenice da će, kada Evropa riješi svoj problem, pažnja svijeta ponovo biti usmjerena na dužničku krizu SAD-a. Evropa je, gledano očima eksperata za finansije, trenutno najopasnije mjesto na svijetu.

Još nešto je mnogo važnije: G20 koja se u prvoj fazi pokazala kao relativno dobar krizni menadžer u sadašnjoj situaciji ima ulogu statiste. Nema zajedničkih rješenja. Amerikanci, Evropljani i zemlje u ubrzanom razvoju ne mogu čak ni da otvoreno razgovaraju o problemima jer između njih vlada veliko nepovjerenje. I to doprinosi uvjerenju kako svjetska politika jednostavno nije dorasla sadašnjoj krizi", zaključuje list Süddeutsche Zeitung. 

Autor: Azer Slanjankić

Odgovrni urednik: Svetozar Savić