Parlament BiH ratifikovao SSP

Poslanik Zastupničkog doma državnog Parlamenta Milica Marković pojašnjava proceduru koja će uslijediti nakon ratfikacije sporazuma. U tom smislu ističe usaglašavanje zakonske konstrukcije BiH sa evropskim propisima. "Tu je veliki spisak zakona koji će morati da se usaglase, a što se tiče prijenosa nadležnosti tu nisu velika obaveze. Jesu zakoni o policiji koje smo mi usvojili i naravno ustavne reforme, također jedan od najkrupnijih zadataka koji stoje pred BiH", kaže Milica Marković.

Nakon ratifikacije, najavljena je i 38. sjednica Zastupničkog doma na kojoj bi poslanici, između ostalog, trebalo da raspravljaju o izmjenama i dopunama Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji i zaštiti tajnih podataka.

Različite polazne osnove za raspravu o Rezoluciji Skupštine RS-a

Zastupnik Remzija Kadrić predlaže da se Parlament BiH odredi i prema Rezoluciji Skupštine RS-a koja se, prema njegovim riječima, miješa u rad državnog Parlamenta davanjem naloga zastupnicima iz RS-a u državnom Parlamentu. "Da bi na neki način Parlament zauzeo svoj stav da nas zaštiti od takvih naloga koji dolaze iz Skupštine RS-a, tražim da se Zastupnički dom odredi o ovome", pojašnjava Kadrić.

Skupština RS-a, podsjećamo, traži da srpski član državnog Predsjedništva uloži veto na svaki istup Harisa Silajdžića u inostranstvu bez prethodno usaglašene platforme. Zastupnik SNSD-a Lazar Prodanović smatra da Kadrićeva inicijativa neće biti uvrštena u dnevni red. SNSD jeste za raspravu o rezoluciji, kaže Prodanović, ali ističe bi se rasprava trebala voditi o Silajdžćevim istupima. "Izlaganje gospodina Silajdžića u Generalnoj skupštini UN-a i Vijeću Evrope nanijela su štetu BiH. Na žalost, doprinose i dezintegraciji zemlje i dubokom jazu nepovjerenja", kaže Prodanović.

Dopune Zakona o Centralnoj banci BiH nemaju ustavni osnov

Poslanik Rifat Dolić zatražio je da Parlament hitno razmatra strategiju za suzbijanje i ublažavanje finansijske krize, a u tekstu mogućeg zaključka predlaže da Vijeće ministara donese strategiju u roku od 30 dana. Na dnevnom redu su i izmjene i dopune Zakona o Centralnoj banci BiH, predlagača Milorada Živkovića iz SNSD-a. Međutim, Ustavnopravna komisija je ocijenila da izmjene nemaju ustavni osnov. Živkovićev prijedlog predviđa da se sredstva entiteta, uložena u Centralnu banku, priznaju kao početni kapital.