1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Papino "hodočašće" na komunističku Kubu

Papa posjećuje Kubu, zemlju koja se nalazi u fazi promjena. Te promjene se očituju i u očekivanjima vjernika i oporbe - ali sve želje papa tijekom svoga "hodočašća" sigurno neće moći ispuniti.

Papa Benedikt XVI.

Papa Benedikt XVI.

Još se dobro sjećaju njegovoga posjeta, tada 1998. godine: papa Ivan Pavao II., poljski papa, Kubancima je vratio božićni blagdan - jedini religijski praznik na otoku. Učvrstio je netom prije toga obnovljene odnose crkve i države, osudio ekonomski embargo SAD-a i zauzeo se, nasuprot tadašnjem predsjedniku Fidelu Castru, za stotinjak zatvorenika. Susreo se s intelektualcima, ali i katoličkim, protestantskim i židovskim vjernicima i Gospu od Milosrđa  proglasio "majkom svih Kubanaca, bez obzira na rasu, politički stav ili ideologiju".

Fidel Castr se upisuje u knjigu žalosti u Havani povodom smrti Ivana Pavla II.

Benediktov prethodnik je mnogim Kubancima ostao u dobrom sjećanju, pa tako i Fidelu Castru, koji se upisao u knjigu žalosti u Havani povodom smrti Ivana Pavla II.

Njemački papa, Benedikt XVI., dolazi kao "hodočasnik milosrđa" kako bi s vjernicima proslavio 400. jubilej pronalaska slike ove kubanske zaštitnice. Tijekom svoga posjeta će se Benedikt XVI. susresti s novim šefom države i pritom naići na "bolje odnose" prema nacionalnoj crkvenoj hijerarhiji nego njegov prethodnik, kaže Arturo López Levy, kubansko-američki politolog pri Sveučilištu u Denveru. Novom šefu države Raúlu Castru se ne pripisuje neka osobita karizma - ali zato značajniji institucionalni red: Kuba se nalazi u sred procesa promjene gospodarskog i političkog sustava. Castrove pristaše i umjereniji kritičari govore da se radi o "aktualiziranju", "reformama" i "prijelazu". Njegovi protivnici to pak nazivaju "reciklaža". 

Od svih religijskih zajednica na Kubi najmoćnija je Katolička crkva

Između svega toga se našla kubanska crkva, koja nastoji prodrijeti u ključna društvena područja. Desetljećima joj je to bilo uskraćeno; sada ona ta područja polako vraća uz toleriranje od strane države. Radi se o oblastima koje se tiču vjerske slobode, ali i uspostavljanja obrazovne i medijske mreže paralelno uz postojeću državnu mrežu, što se očituje u održavanju ljetnih škola, objavljivanju digitalnih publikacija i povremenim nastupima u medijima. Crkva međutim teži i posredničkom djelovanju pri temama nacionalnog i međunarodnog dosega, poput nedavnog oslobađanja političkih zatvorenika.

Žena ispred plakata o papinom posjetu

Oni koji žele biti na misi, dobili su slobodan dan od svoga poslodavca

Papin posjet budi entuzijazam i radoznalost kod jednog naroda, koji je prema riječima generalnog vikara u Havani, Carlosa Manuela de Céspedesa, "veoma religiozan, ali službeno manjinski katolički". Katoličke institucije navode da je oko 60 posto od 11,2 milijuna Kubanaca kršteno, ali da samo pet posto njih redovito ide u crkvu. U svakodnevici međutim vlada šarena religijska slika: katolici i protestanti, židovi i spiritisti, zatim su tu pravoslavci, muslimani afričkog podrijetla, i pripadnici religije pod nazivom Santería s kojom se, kako se procjenjuje, povezuje oko 75 do 80 posto stanovništva. No, nijedna od ovih religija ili vjerskih zajednica nije tako institucionalizirana i međunarodno moćna kao što je to Katolička crkva. Benedikt XVI. nije zagovornik ekumenskih susreta na Kubi.  

Vlada u Havani će za potrebe misa koje će predvoditi papa za vrijeme svoga boravka staviti na raspolaganje sredstva javnog prijevoza. Oni, koji žele biti na misi u Santiagu i Havani, dobit će slobodne dane od svojih poslodavaca.

Oporba se nada jasnom papinom stavu u svezi s ljudskim pravima

U usporedbi s prethodnim papinim posjetima Brazilu ili sada Meksiku, manje je kritika na Kubi usmjerenih papi - iako liberalno orijentirani osuđuju stav Katoličke crkve kad je u pitanju kontracepcija, pobačaj ili istospolni brak. Kritike su na Kubi prije svega izrazile lijevo orijentirane skupine, koje djeluju izvan službene Komunističke partije, poput udruženja "Kritično promatranje", kaže politolog López Levy. Oporba se prije svega od pape nada da će se jasno izjasniti o pitanjima u svezi s ljudskim pravima u ovoj karipskoj zemlji. Međutim, većina Kubanaca, kako iz redova oporbe, tako i kubanske dijaspore, papin posjet iščekuje s radošću. Očekuje se oko 400 hodočasnika iz inozemstva. Papa je simbol za, kako navodi politolog López Levy, veće religijske slobode i nadu u više političkog pluralizma. "Pomirenje", "dijalog", "umjerenost", "postupno otvaranje" - to su ključne riječi crkvenih institucija. A ipak se crkva na Kubi protivi "civilnom neposluhu" oporbenjaka, poput marša "dama u bijelom" na neplaniranoj ruti kako bi iznudile susret s papom.

Kubanci u Havanni na ulici

Religijska šarolikost komunističke Kube

Umjerena kubanska Crkva ima svoje vlastite teme. Ona se zalaže za jedan "u većoj mjeri pluralistički sustav i ekonomiju s većim tržišnim udjelom", ali istovremeno s velikom koristi za obrazovanje i zdravstvo u zemlji. Katolička crkva na Kubi odbacuje uplitanje stranih sila, poput SAD-a i Europske unije, ali i radikalne prijedloge o stvaranju totalitarne države i neoliberalnog kapitalizma. 

Autorice: Rosa Muñoz Lima / Violeta Campos / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić