1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Papa u trodnevnom posjetu Libanonu

Papa Benedikt XVI je posjet Libanonu počeo zahtjevom uvođenja embarga na uvoz oružja u Siriju. Libanon je zemlja s najviše kršćana na Bliskom istoku koja slovi za "kolijevku dijaloga između kršćana i muslimana".

U Bejrutu, glavnom gradu Libanona, zvonjava crkvenih zvona stapa se s molitvom mujezina. Kršćanska manjina u Libanonu danas živi u gotovo savršenoj harmoniji sa svojim muslimanskim okruženjem. Dobrih 20 posto stanovništva zemlje su kršćani. Njihove crkve na mnogim mjestima stoje odmah pored džamija. Tako i maronitska Katedrala sv. Jurja u središtu grada, takozvanom downtownu.

Katedrala sv. Jurja u Bejrutu

Katedrala sv. Jurja u Bejrutu

Jedne večeri ovih dana je ona bila dupkom puna. Ispunili su je libanonski kršćani svih uzrasta. I svi maronitski svećenici iz Bejruta okupili su se na zajedničkoj misi kako bi pripremili vjernike na posjet pape Benedikta XVI. (14-16.9.) Jedan od njih je otac Antoine Assef. Kroz redove klupa prolazi pozdravljajući gotovo svakog člana zajednice čvrstim stiskom ruke. Izgleda kao da ih sve poznaje. "Građanski rat je napravio puno štete", kaže otac Assef. I dodaje da je, iako je on završio, raspoloženje u Libanonu još napeto: "Osobito se boje vjernici. Ali upravo zbog toga straha jače se drže svoje vjere. "Na velikom ekranu se prikazuje kratak film o životu pape Benedikta. Onda počinje večernja misa. Antoine Assef govori o patnjama Isusa, ali i o nužnosti vjerskog suživota u Libanonu.

Nevidljivi kršćani

Otac Assef već 12 godina ima svoju vlastitu župu. Župu koja se nalazi usred jedne muslimanske četvrti u Bejrutu. On smatra da je posjet poglavara Katoličke crkve značajan za sve kršćane u regiji. "Taj posjet podsjeća kršćane, a nadam se i sve ostale ljude, na geografsko ishodište kršćanstva, koje se nalazi ovdje na Bliskom istoku", kaže i dodaje: "Ljudi se nadaju da će papin posjet podsjetiti svijet da u Libanonu i uopće na Bliskom istoku žive kršćani." On sam, međutim, ne vjeruje u to. Kršćani u Libanonu su iskusili i puno gora vremena. A sada je tu i takozvano Arapsko proljeće: "Za kršćane to nije nikakvo proljeće. Jedan diktatorski režim zamjenjuje u pravilu jedna islamistička vlada."

Otac Antoine Assef

Otac Antoine Assef

Kršćani u Libanonu su uznemireni političkim previranjima na Bliskom istoku. "Što uopće misle zapadni političari?", pita se otac Antoine Assef. "Misle li oni da te nove islamističke vlade predstavljaju opasnosti ili misle da stvarno žele raditi na uspostavi demokracije?" On i ostali kršćani iz regije, kaže, jednostavno ne razumiju stav Zapada: "Zar Zapad uopće nije briga kako kršćani ovdje žive?" Svećenik iz Bejruta čezne za više zaštite i podrške vjerske braće sa Zapada.

Nužnost vjerskog suživota

Njemu je jasno da je kršćanima u Libanonu još uvijek puno bolje nego kršćanima u mnogim drugim arapskim zemljama. Studije, osim toga, pokazuju da kršćani, kao i muslimani suniti i šijiti u otprilike jednakom broju napuštaju zemlju - uglavnom iz ekonomskih razloga. Osim toga, danas ih u Libanonu ne ugnjetavaju niti su na bilo koji način ugroženi, a sudjeluju i u političkom životu. Nakon građanskog rata im se, doduše, nešto smanjio utjecaj, ali im Taifski ugovor iz 1989. godine jamči nadproporcionalna prava. Oni imenuju predsjednika i šefa vojske. U parlamentu i državnoj upravi su zastupljeni također s 50 posto, iako čine tek petinu stanovništva.

Kršćani u Bejrutu spremaju se za dolazak pape

Kršćani u Bejrutu spremaju se za dolazak pape

Osim toga, svaki kršćanski političar pokušava povećati svoju moć, upućuje politički analitičar Jawad Adra iz Bejruta: "Danas više nije važno je li neki političar šijit, sunit ili kršćanin. Sve oni se bore za moć." Niti jedan kršćanski političar, međutim, ne može biti moćan sam, pa se mora udružiti s drugim jakim strankama. I doista u Libanonu ima puno kršćanskih stranaka dio kojih je uz koaliciju kojom dominira šijitski Hezbolah ("8. ožujak"), a dio uz koaliciju sunitskih stranaka ("14. ožujak").

Mnogi kršćani se stoga žale na nedovoljnu solidarnost u vlastitim redovima. Jedna od njih je i Fadia Bat'ha. Ona redovito dolazi na mise u Katedralu sv. Jurja i ne boji se radikaliziranja muslimana u susjednim zemljama, a još manje da će se suživot kršćana i muslimana u njima pogoršati, ali boji se političkih previranja: "Političke vođe pokušavaju među nas unijeti razdor. Njih zanima samo vlast. Mi mali ljudi nemamo problema jedni s drugima. Neka nas jednostavno ostave na miru."

Papa Ivan Pavao II. je prilikom svog posjeta 1997. rekao da je Libanon poruka svijetu, kolijevka dijaloga između kršćana i muslimana. Zbog toga se s napetošću iščekuju riječi s kojima će se papa Benedikt XVI. obratiti kršćanima u Libanonu.

Autorice: Diana Hodali/Dunja Dragojević

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić