1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Papa stiže u zemlju posvađanih političara

Političari u BiH su međusobno posvađani, državne kase su prazne, a bijeda stanovništva sve veća. Ovako mediji na njemačkom jeziku pišu o situaciji u BiH uoči dolaska pape Franje.

Vrhovni poglavar katoličke crkve u Sarajevo stiže prvenstveno kako bi podstakao pomirenje među narodima, piše list Die Welt:

"Trenutno je predsjedavajući Predsjedništva BiH jedan Srbin, ali će se Papa sastati i sa njim i sa ostalom dvojicom članova. Papa Franjo će tokom jednodnevne posjete Sarajevu za isti sto dovesti i predstavnike svih vjerskih zajednica. Biće tu predstavnici katolika, muslimana i pravoslavaca, te predstavnik male jevrejske zajednice.

Papa Franjo će se sastati sa predstavnicima svih konfesija u BiH

Papa Franjo će se sastati sa predstavnicima svih konfesija u BiH

"Papa putuje u Sarajevo kako bi poslao poruku mira i pomirenja, kako bi podstakao zajedničku obnovu zemlje koja je ovisna o međureligijskom dijalogu", izjavio je glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi.

U dva desetljeća nakon rata se zajednica Hrvata katolika smanjila za trećinu. Njih oko 300.000 napustilo je svoju domovinu kako bi se naselilo u Hrvatskoj, u nekim drugim evropskim državama ili čak u SAD i Australiji. Papa Franjo će se direktno obratiti Hrvatima u BiH i zatražiti da ostanu u toj zemlji i daju svoj doprinos "izgradnji društva mira, suživota i saradnje". Očekuje se da će na njegovu misu na Olimpijskom stadionu u Sarajevu doći oko 65.000 ljudi", piše Die Welt.

Papa Franjo ide u grad, kojeg je papa Ivan Pavao II opisao kao "evropski Jerusalim", prenosi Radio Vatikan na njemačkom jeziku.

Mnogima je u dobrom sjećanju ostala i posjeta pape Ivana Pavla II (Sarajevo, april 1997.)

Mnogima je u dobrom sjećanju ostala i posjeta pape Ivana Pavla II (Sarajevo, april 1997.)

"Papa dolazi kako bi podstakao mir i dijalog, navodi kardinal na funkciji državnog sekretara Vatikana, Pietro Parolin. On se nada da će ova posjeta biti važan doprinos miru i ujedinjenju u ovoj balkanskoj državi, koja je još uvijek obilježena ratom i u kojoj su i danas vidljive posljedice etničkog čišćenja. "Posljedice rata su prvenstveno vidljive u zajednici katolika. U nekim župama je ostalo samo nekoliko porodica, uglavnom starijih ljudi. Postoji i fenomen odlaska mladih koji napuštaju BiH zbog nedostatka perspektive i velike nezaposlenosti. Parolin je podvukao da je neophodno da se uspostaviti ravnopravnost između različitih strana, etničkih zajednica i identiteta", prenosi Radio Vatikan.

Prazne državne kase

List Tiroler Zeitung se pomnije pozabavio stanjem u državi, u kojoj se očekuje posjeta Pape, ali i skora posjeta kancelarke Merkel. U ovom listu se naglašava kako trenutno iz BiH stižu samo negativne vijesti:

"Prije 16 mjeseci u BiH su izbili neredi. Nakon kriminalne privatizacije nekadašnje državne imovine najveći dio privrede je na koljenima. Političari su nakon nereda obećali reforme, ali do njih nije došlo. Užasno stanje se može opisati riječima: rekordna nezaposlenost, nedostatak investicija, zaostala i propala infrastruktura, dramatično iseljavanje ljudi.

Kriminalna privatizacija uništila je okosnicu bh. privrede. Mnoge fabrike su puste.

Kriminalna privatizacija uništila je okosnicu bh. privrede. Mnoge fabrike su puste.

Političari su kao i ranije zauzeti međusobnim svađama i natezanjima. Bakir Izetbegović, čije je glavno zanimanje član Predsjedništva BiH, upravo je izabran za prvog čovjeka najuticajnije bošnjačke stranke SDA. On je odmah donio stranački program koji predviđa reformu ustava koja bi dovela do centralizacije zemlje. To je prst u oko bosanskim Srbima koji uglavnom žive u skoro autonomnom entitetu. Njihov predsjednik Milorad Dodik najavio je referendum za 2017. godinu. Na osnovu tog referenduma on želi da se otcijepi od BiH, kako bi se priključio "majci Srbiji". U Vašingtonu i Briselu zvone zvona za uzbunu

Njemački i britanski šefovi diplomatija, Steinmeier i Hammond, prošle godine su pokrenuli inicijativu čiji je cilj brzo poboljšanje stanja u privredi i na socijalnom planu, a ne reforma nefunkcionalne države, što je ranije bio cilj. Ipak, nije sigurno da su EU i SAD spremne da u tu svrhu izdvoje veće sume. BiH je trenutno za preživljavanje hitno potrebno pola milijarde eura. One bi mogle stići od MMF-a, ali uslov za to su reforme oko kojih političari ne mogu da se dogovore. Umjesto toga su još od parlamentarnih izbora u oktobru 2014. zauzeti time da svoje stranačke ljude smjeste u državna preduzeća i oko toga su se samo još više posvađali", prenosi Tiroler Zeitung.

Preporuka redakcije