Papa blamira Katoličku crkvu?

Die Welt danas (02.02.) piše da su nakon što je Redžep Taib Erdogan napustio diskusiju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu odmah uslijedile političke konsekvence.

"Iran se zahvalio Erdoganu zbog njegovih riječi protiv Izraela, pristalice Hamasa su iz pojasa Gaze ponovo počele ispaljivati rakete na izraelske civile, dok su Erdoganove pristalice slavile na ulicama noseći njegove fotografije. Međutim novi američki izaslanik za Bliski Istok Džordž Mičel otkazao je sastanak sa Erdoganom koji je bio planiran za nedjelju (01.02.) bez navođenja novog termina. Kao zvanični razlog otkazivanja sastanka navedene su teškoće u planiranju termina. Izraelska šefica diplomatije Cipi Livni zatražila je javno od Erdogana poštivanje Izraela unatoč demonstracijama na ulicama. Livni je rekla kako je Turska strateški partner i da je još uvijek moguće popraviti veze između dvije zemlje."

Erdogan diskreditirao samog sebe

"No, u stvarnosti je porcelan polomljen", piše die Welt i prenosi pisanje Jeruzalem Posta

kojem je jedan od vodećih funkcionera u ministarstvu vanjskih poslova Izraela reka: "Erdogan je izgubio svu vjerodostojnost da bude pošten posrednik. Sve dok je on premijer zemlje, Turska nema mjesto u mirovnim pregovorima i razgovorima. On više nije partner od povjerenja."

"Turska ostaje strateški partner samo utoliko što se u Izraelu veoma cijene i odvojeno promatraju stabilni odnosi sa turskom vojskom. S obzirom na to turski Generalštab je požurio izvjestiti kako se u samoj armiji odnosi sa Izraelom nisu promijenili," navodi die Welt.

Dvostruki standardi

"Neki promatrači sa iznenađenjem prate i Erdoganov novi pristup definiranju terorizma. "Hamas i Hezbolah nisu terorističke grupe", rekao je on javno i zatražio od SAD da u skladu s tim promijeni svoju listu terorističkih grupa. Turski premijer je to argumentirao na sljedeći način: Hamas i Hezbolah imaju široku podršku u narodu i mogu postati odgovorni politički akteri ako ih se prizna. Ova argumentacija je naravno dvosjekli mač za turskog premijera jer bi se to isto moglo reći za kurdsku PKK-a. No, u tom slučaju Turci se žale da je riječ o terorističkoj organizaciji protiv koje Zapad ništa ne poduzima, " piše die Welt.

Ogorčenje Papinim postupkom

Odluka Pape Bendikta XVI da rehabilitira četvoricu biskupa koji su izopćeni iz crkve 1988. godine među kojima i biskupa Ričarda Vilijamsona, koji u svojim izjavama švedskoj televiziji umanjivao razmjere holokausta, ne prestaje izazivati pažnju.

"Njemački Papa blamira Katoličku crkvu", naslov je u Spieglu."Odluka Benedikta XVI da pod okrilje crkve ponovo prihvati tradicionaliste i antiesemite zatrovala je odnose između Vatikana i Jevreja. U međuvremenu i među katolicima raste sumnja u Papino upravljanje crkvom", piše Spiegel.

Tamna sjena Benediktovog Pontifikata

Die Welt piše o tome da se njemački biskupi distanciraju od Papine odluke da rehabilitira biskupa Vilijamsona: "Biskup Gebhard Fuerste ovu odluku naziva gubitkom vjerodostojnosti crkve. Renomirani teolog Jean Peirre Wils obznanio je svoje povlačenje iz crkve rekavši: „Ne želim se više identificirati sa antimodernim, antipluralističkim i totalitarnim duhom ove crkve." Kardinal Leman je pak uzeo Papu u zaštitu rekavši kako se u javnosti stvorio utisak da je Papa ukinuo odluku o izopćenju biskupa Viljamsona unatoč njegovim antisemitskim izjavama: „No, činjenica je da je Vilijamson dao intervju tek nakon Papine odluke," kaže Leman."

„Benedikt XVI je svojim antimodernim kursom već gurnuo prst u oko Mulimanima, Protestantima, Jevrejima i homesksualcima. Sada je naljutio i samu crkvu," komentira Westdeutsche Zeitung.

„Bednedikt XVI je na ovaj način bacio tamnu sjenu na svoj pontifikat. No, još nije kasno da se greška ispravi", ocjenjuje Muenchener Merkur.