1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Papa Benedikt XVI u razgovoru za DW-TV

"Rat je za sve najlošije rješenje", kazao je Papa Benedikt XVI u razgovoru sa novinarima televizijskih programa iz Njemačke. Osim novinara DW-TV, u ljetnoj rezidenciji Castel Gandolfo, Papa je u subotu(5.8.) primio i novinare ARD-a, ZDF-a, i Radio Vatikana.

Papa Benedikt XVI

Papa Benedikt XVI

Bila je to svjetska premijera: po prvi puta je Papa dao opširan intervju novinarima njemačke televizije, koji su u trajanju od 35 minuta postavljali pitanja iz domena aktualne politike, religije i društva. Razgovor će biti objavljen u nedjelju (13.8.) u najgledanijim televizijskim terminima.

Stvarni povod za posjetu Njemačkoj je bila želja da još jednom posjeti ljude i zemlju svog porijekla, kazao je sada 79- godišnji Papa. Ipak, on uvijek svoja putovanja vidi kao pastoralna, sa misionarskim zadatkom. To je prije svega saradnja naroda i zajedničko traženje mogućnosti pomirenja i mira, kako Benedikt XVI shvata temeljnu poruku hrišćanskog vjerovanja. Vjerovanja, koje se sve više u zapadnoj Evropi udaljava od hrišćanstva. Razlog za takav razvoj papa objašnjava ovako:

« U svijetu zapada doživljavamo danas jedan novi talas drastičnog prosvjećivanja laicizma. Vjerovanje je postalo teško, jer svijet sa kojim se susrećemo je onaj koji smo sami izgradili, i tako se Bog ne dogadja direktno sam po sebi. Ljudi su svijet sami rekonstruirali, tako da je u njemu teško postalo pronaći vjeru i Boga».

Istovremeno Papa konstatira i jedan drugačiji trend. Religija: da, vjera: ne-hvala! Kao razlog navodi da je danas postalo moguće intenzivno susretanje ralizičih kultura koje su snažno prožete religijom. Vjerovatno je Papa Benedikt mislio na hrišćanske zajednice na afričkom i azijskom kontinentu, kao i na islamski svijet:

« S druge strane je zapad pod snažnim uticajem drugih kultura, u kojima je osjećaj religioznog izuzetno jak, i koje zastrašuje hladnoća Boga kojeg nalaze na Zapadu. I to prisustvo svetosti u drugim kulturama utiče onda ponovo na zapadni svijet, dotiče sve nas koji stojimo na raskrižju kultura. I takodjer iz ljudskog bića na zapadu i u Njemačkoj uvijek se povećava znatiželja za nečim većim».

Budućnost crkve, u tome se slažu eksperti, ne leži u Evropi, nego na drugim kontinentima. Benedikt XVI. Pokušava ocijeniti pozitivnim takav razvoj, jer crkva postaje bogatija, sa više glasova. Drugi temperamenti, talenti Afrike, Azije i posebno latinske Amerike obogaćuju crkvu. Ipak Evropa mora dalje prenositi svoja iskustva:

« Svećenike iz drugih dijelova svijeta crkva prihvata kao nekoga ko upozorava, ili kao nekoga ko usporava. U važnim pitanjima poput etničkih odlukama Zapad se skoro uopšte ne orijentira prema hrišćanskim vrijednostima. To je novi izazov za crkvu, smatra Papa Benedikt XVI. Od sekulariziranog društva se traži da u dijalogu sa drugim svjetovima hrišćansko vjerovanje ne smatraju za prepreku, nego kao most:

«U tom smislu moramo pokazati, možemo pokazati da upravo za novu interkulturalnost u kojoj živimo nije dovoljna čista Bogom dana racionalnost, nego je neophodna široka racionalnost koja Boga vidi u jedinstvu sa razumom».

Ovdje Benedikt XVI. formulira svoju centralnu tezu da su vjera i razum spojivi medjusobno. Osim toga crkva bi se trebala kreativnije suprotstaviti izazovima vremena.

Aktualna politika ostala je na rubu razgovora u Castel Gandolfu. Upitan o situaciji na Bliaskom Istoku, Benedikt je upozorio na činjenicu da Sveta stolica nema nikakvih političkih mogućnosti nego može samo apelirati:

« Rat je za sve najlošije rješenje. Ne donosi nikome ništa, čak ni za naizgled pobjednike- ništa. Mi u Evropi to dobro znamo iz oba Svjetska rata. Ono što nam treba svima jeste mir».