1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Pao još jedan tabu u odnosima Kosova i Srbije

U Briselu su se sastali predsjednica Kosova i predsjednik Srbije. Bio je to prvi susret na tom nivou otkako je Kosovo proglasilo nezavisnost i zato on ima poseban simboličan karakter, pišu mediji na njemačkom jeziku.

Za list Neue Zürcher Zeitung susret Atifete Jahjage i Tomislava Nikolića podržava proces popuštanja napetosti i normalizacije odnosa između Prištine i Beograda:

Tomislav Nikolić je u Brisel stigao kako bi predstavio srbijanski plan za Kosovo

Tomislav Nikolić je u Brisel stigao kako bi predstavio srbijanski plan za Kosovo

"Srbijanski predsjednik Nikolić je uoči susreta rekao da će Jahjagi predstaviti srbijanski plan za Kosovo. Taj plan predviđa da Srbija prizna da Kosovom trenutno upravljaju organi u Prištini, ali se traži autonomija za Srbe na sjeveru i odbija međunarodno priznanje Kosova kao nezavisne države.

Drugi smisao ovom susretu dala je predsjednica Jahjaga koja je rekla kako sastanak u Briselu vidi kao početak normalizacije odnosa dviju suverenih država. Uprkos razlikama u tumačenju smisla ovog sastanka, upadljivo je kako je cijela javnost i u Srbiji i na Kosovu, uz izuzetak malog broja nacionalista, ovu premijeru dočekala poptpuno opušteno, pa čak je propratila i sa dosadom. Tako je pao još jedan tabu", piše Neue Zürcher Zeitung.

Aleksandar Vučić je profitirao od afere

Aleksandar Vučić je profitirao od afere

Isti list piše o aferi u koju je upao srbijanski premijer Ivica Dačić. Premijer je oslabljen nakon što je javnost saznala da je imao kontakte sa Radoljubom Radulovićem, koga se dovodi u vezu sa trgovinom drogom, piše Neue Zürcher Zeitung.

"Javnost još uvijek ne zna zbog čega se Dačić sastao sa Radulovićem. I dok su okolnosti ove afere potpuno zamagljene, vrlo jasne su posljedice na odnos snaga u zemlji. Rivalstvo između Dačića i njegovog zamjenika Aleksandra Vučića je okončano.

Vučić je postao nova politička veličina u Srbiji, nakon što je vjerodostojnost premijera uzdrmana. Dačićeva politička sudbina je neizvjesna, možda čak leži u rukama njegovog zamjenika. Čini se da je Vučić potpuno preuzeo posao istrage ovog skandala. To što opozicija nije profitirala od toga, pokazuje da se još uvijek nije oporavila od izbornog poraza od prije osam mjeseci", stoji u listu Neue Zürcher Zeitung.

Spor zbog crkve koja treba da postane džamija

U Hamburgu se dosta prašine podiglo oko namjere islamske zajednice Al Nour da jednu crkvu preuredi u džamiju. Ova zajednica je već kupila zgradu crkve koja je bila na prodaju i podnijela odgovarajući zahtjev. Frankfurter Allgemeine Zeitung o tome piše:

Islamska zajednica navodi kako nema namjeru da na crkvi napravi minaret

Islamska zajednica navodi kako nema namjeru da na crkvi napravi minaret

"Islamska zajednica tvrdi da neće mijenjati spoljni izgled crkve i kako 'od Božije kuće postaje nova Božija kuća'. Evangelistička crkva je još 2006. zauzela stav kako se 'preuređenje crkava u džamije kod brojnih kršćana doživljava ne samo kao lični gubitak, nego vodi i iritaciji javnosti'.

Njemačka biskupska konferencija katoličke crkve je takođe još ranije donijela zaključak kako prodaja crkava nekršćanskim religijskim zajednicama nije moguća zbog svog simboličkog značaja", piše FAZ i nastavlja:

"Protestantska dogma je vrlo jasna: ne postoje svete prostorije. Crkve su svetinja samo dok se u njima okupljaju vjernici. Čim im se promijeni namjena, svaka debata o tome postaje izlišna.

Unutrašnjost džamije u Frankfurtu

Unutrašnjost džamije u Frankfurtu

Kada su crkve nakon Francuske revolucije pretvarane u štale i skladišta, bilo je to isto tako loše kao i danas kada se prodaju gastronomima da otvore restoran.

Da je moguće i drugačije, pokazuju primjeri na istoku Njemačke. Tamo se u cilju očuvanja crkava u mnogim mjestima odmah formirala i postala aktivna zajednica vjernika.

Ako u Hamburgu ne postoji takav angažman kršćanske zajednice, onda je i preuređenje ove zgrade u džamiju u poređenju s tim manje zlo", završava komentar u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić