Paljenje makedonske zastave u Solunu | Politika | DW | 22.01.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Paljenje makedonske zastave u Solunu

Demonstracije u Solunu još jednom su pokazale koliko je težak put ka rješenju spora oko imena Makedonije. Ali bez obzira na masovnost tih demonstracija, analitičari smatraju da pregovori Atine i Skoplja nisu ugroženi.

Paljenje zastave Republike Makedonije, ali i nekoliko drugih incidenata obilježilo je demonstracije koje je juče (21.1.) u Solunu organizovalo više grčkih desničarskih i nacionalističkih udruženja. „Makedonija je bila i ostaće Grčka", poručili su demonstranti i zahtijevali od vlade u Atini da ne prihvati nikakvo rješenje u pregovorima o imenu sa sjevernim susjedom koje bi u sebi imalo riječ „Makedonija".

Sa druge strane, Ministarstvo spoljnih poslova Makedonije osudilo je, kako se navodi u saopštenju, „izolovane incidente" na demonstracijama u Solunu. Iz Skoplja saopštavaju da „Vlada Republike Makedonije nastavlja da gradi iskreno povjerenje sa Grčkom kako bi dostojanstveno doprinijela rješenju otvorenih pitanja u interesu građana dviju zemalja." Ministarstvo smatra da „većina građana želi da se razvijaju bliski i prijateljski odnosi, oni koji unaprijeđuju saradnju i pružaju perspektive dvjema zemljama."

Solun nije isti kao 1992.

Prema grčkim medijima, na skupu u Solunu učestvovalo je između 90.000 i 100.000 ljudi, daleko više nego što se očekivalo. Pa ipak, prema mišljenju Nikosa Fragopulosa, dugogodišnjeg dopisnika više grčkih medija iz Skoplja, te demonstracije ne mogu da utiču na pregovore dvije zemlje. „Desničarsko-nacionalistički organizatori izabrali su Solun nadajući se da će tamo najlakše da 'probude patriotska osećanja'. Ali jučerašnji protesti ne mogu da se porede sa masovnim protestima iz 1992. kada se okupilo milion ljudi. Zanimljivo je i to da se moćna grčka Pravoslavna crkva, generator protesta iz 1992, sada distancirala i da je bila suzdržana, bez obzira na to što je tvrdokorni solunski mitropolit Antimos jučer učestvovao na demonstracijama i održao u Solunu govor", smatra Fragopulos.

Griechenland Proteste in Thessaloniki Namensstreit Mazedonien (Getty Images/AFP/S. Mitrolidis)

Demonstracije u Solunu, 21.01.2018.

Grčki novinar podsjeća da je Solun „platio cijenu za to što je bio jezgro grčkog nacionalizma kada je riječ o imenu", sugerišući na svojevrsni bojkot, koji je taj grad imao protiv državljana Makedonije u godinama nakon demonstracija '92. „Raspoloženje velikog broja građana Soluna je takvo da oni ne žele da se to ponovi. Zato je na jučerašnjem protestu većina ljudi bila iz unutrašnjosti Grčke", ukazuje Fragopulos.

On ukazuje i na to da opoziciona Nova demokratija, koja prethodno nije zauzela nikakav stav po pitanju protesta u Solunu, sada pokušava da ga iskoristi, odnosno da na taj način pokupi političke poene. „Koliko god da ima spinova, manipulacija i pokušaja da se taj problem politički zloupotrijebi, očigledno je da se klima u Grčkoj promijenila. Ipak, masovnost protesta pokazuje da su neki centri moći u stanju da zloupotrebe osjetljiva nacionalna pitanja, ali i to kolika je opasnost da pitanje imena bude rješavano glasovima građana na referendumu, a ne da političari preuzmu odgovornost i donose odluke", zaključuje Fragopulos.

Podrška iz Bugarske

O protestu u Solunu i paljenju zastave Makedonije izvjestili su svi mediji u regionu, ali je od regionalnih političkih aktera prva reagovala VMRO-BND, bugarska stranka čiji je lider Krasimir Karakačanov ujedno i aktuelni ministar odbrane te zemlje. „Griješite za Makedoniju!", poručila je VMRO-BND grčkim demonstrantima.

„Mi Bugari prirodno stojimo uz našu braću u Makedoniji u sporu oko imena. I mi želimo da se taj spor riješi – ali bez ljutnje. Niko ne može da ljude u Makedoniji liši imena koje su koristili naši zajednički preci. Razumijemo argumenat da Makedonija nije samo Skoplje, ali ne razumijemo zašto neko sada govori da Makedonije uopšte nema u njihovom imenu. Da, makedonska nacija u istoriji nije postojala. Da, Makedonija je geografski pojam i podijeljena je između tri države, čak i četiri. Da, Skoplje ne može da ima pretenzije na susjedne države. U svemu tome Cipras ima pravo. Ali zašto Atina onda pretenduje da ima monopol na to ime? Grčka danas definitivno želi da asimiluje ime Makedonije i to ne može da se toleriše", naglašava bugarska partija.

Stranka bugarskog ministra odbrane navodi da i Sofija isto tako može da ima pretenzije. „Ali mi to ne radimo – zato što smatramo da je put kojim bi trebalo ići, put prijateljstva i velikodušnosti, a ne put na kome se postavljaju prepreke. Mi ćemo, zajedno sa našom braćom po krvi u Makedoniji, pokazati koji pristup je ispravan", zaključuje bugarska VMRO-BND.