1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Pažnja, danas je 1.april

Kada su nastavli prvoaprilski vicevi, pouzdano se ne zna. „Njemačka vlada razmatra mogućnost da zabrani prvoaprilske viceve. S tim je saglasna i kancelarka Angela Merkel“, kaže aprilolog Ludvig LirpA.

Pazite se, danas je 01. april.

Pazite se, danas je 01. april.

„April, April – er macht was er will.“ To je jedna njemačka izreka koja u prevodu glasi: „April, april – on čini ono što želi“ i to se u ovoj zemlji odnosi na vrijeme, jer je ono u ovom mjesecu u Njemačkoj posebno promjenljivo. Međutim, oprez: na 1. april se ne obraća pažnja samo na vrijeme nego i na prijatelje, zatim na susjede i naravno kolege. Inače može doći do ne baš tako dragih iznenađenja.

Mali vicevi te priče u kojima se obično laže ili prave male ludorije – to su glavna obilježja, glavne oznake 1. aprila. Ko ne pripazi, taj će biti brzo prevaren. Tu se odjednom, naprimjer, nađe so u posudi u kojoj se obično nalazi šećer, a potom je so naravno i u kafi, ili senf koji je smješten u čokoladnim pralinama ili su recimo kazaljke na satu pomjerene da pokazuju neko sasvim drugo vrijeme. I to još zadugo nije sve. Kako kaže jedan mladi čovjek: „Moja punica je ispričala da je njen unuk koji ima pet mjeseci, danas, dakle na 1. april prvi put izgovorio jednu riječ i ta riječ je glasila - pegla za haljine. I ona je to povjerovala i ponosno svuda dalje pričala“, rekao je ovaj mladić. Drugi: „Jednom mom prijatelju je 1. aprila rođendan i mi smo mu rekli da ćemo mu pokloniti automobil. A onda smo uzeli njegov stari auto i ofarbali ga u pink. Tako je dobio novi.“

Kada su nastali prvoaprilski vicevi?

Aprilski vicevi se koriste od davnina. Mogu se čuti u cijeloj Evropi, ali isto tako i u Sjevernoj Americi, zatim Južnoj Africi ili u Indiji. Otkuda potiče taj običaj, to niko tačno ne zna. Postoje brojna objašnjenja. Neki tvrde, naprimjer, da ta tradicija potiče iz kalendarske reforme u Francuskoj sredinom 16. vijeka. Tu je promjena jedne u drugu godinu na dan kada su trebali da se daju pokloni, sa 1. aprila pomjerena na 1. januar. Međutim, neki su nastavili da 1. aprila i dalje daju poklone koji su se nalazili u regalima, ali su bili potpuno neupotrebljivi. Druge priče o porijeklu 1. aprila idu još više unazad, tako da se korijeni aprilskih viceva mogu naći još kod Rimljana, zatim Grka ili starih Germana.

No, iako se tačno ne zna otkuda sve to potiče, u Njemačkoj je trenutno odlučujuće pitanje kako se dalje ponašati prema 1. aprilu. Time se bavi i jedna komisija pri saveznoj vladi čiji je voditelj, da tako kažem apriloistraživač Ludwig LirpA. On kaže: „Da, aprilski vic je dakle jedna dobra stvar. On podiže osjećaj sreće među sugrađanima i naravno potiče kupovnu moć. S druge strane, zbog aprilskih viceva dolazi dijelom i do nastanka nesagledivih šteta u oblasti ekonomije. Zbog toga moramo, i to smo saglasni sa njemačkom vladom i kancelarka na to tako gleda, dakle moramo razmotriti eventualnu zabranu aprilskih viceva.“

Ko su bili prvi pokusni kunići u Njemačkoj?

Posebne probleme su svojedobno u Njemačkoj imali učenici privrednih škola. Naime, do šezdesetih godina njihova školska godina je trajala do kraja mjeseca marta i mnogi od njih su počinjali svoju službu upravo na ovaj dan, 1. april. Njih su poslodavci najprije primali sa radošću, a onda su ih slali da obavljaju one poslove koji uopšte nisu postojali.

Prvoaprilski vicevi su dobili svoje mjesto i u medijima. Tu se, naprimjer, najavljuje da je u Velikoj Britaniji uvedeno pravilo da se automobili kreću desnom stranom ulice kao i u većini ostalih zemalja Evrope i tome slično. Dakle oprez, jer danas je 1.april ili kao što bi se u Bosni i Hercegovini kazalo „aprilili“. Možda uopšte i nema takvih apriloistraživača kao što je maločas onaj spomenuti, časni gospodin LirpA. Ko zna?