1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ozonska rupa će nestati

Znanstvenici povlače alarm: ozonski omotač će se oporaviti. Zahvaljujući mjerama zaštite međunarodne zajednice katastrofa je spriječena. Ali proći će još desetljeća prije nego što se ozonska rupa potpuno zatvori.

Ozonska rupa nije uvijek tu i nije uvijek na istom mjestu. "Trenutno se jedna ozonska rupa upravo stvara iznad Antarktika. I tamo će biti jednako velika kao posljednjih godina", kaže Markus Rex. Fizičar iz Instituta Alfreda Wegenera (AWI) u Potsdamu član je skupine od 300 istraživača koja je za Ujedinjene narode sastavila izvještaj o stanju ozonskog omotača.

Dr. Markus Rex

Dr. Markus Rex

Pojedinosti studije na kojoj su, pored stručnjaka iz AWI-ja, radili i znanstvenici iz Istraživačkog centra Jülich, Njemačkog centra za zračni promet i svemirske letove te Slobodnog sveučilišta u Berlinu predstavljane su kratko uoči Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača (16.9.) i UN-ovog summita o promjeni klime (23.9.) u New Yorku na kojemu će se okupiti šefovi država i vlada.

Zajednički uspjeh zasnovan na Montrealskom protokolu

Procjena da će se ozonski plašt do 2050. godine u potpunosti regenerirati smatra se uspjehom međunarodne zajednice. 1987. godine je 190 članica u tzv. Montrealskom protokolu povuklo kočnicu: one su se obvezale da će za početak reducirati potrošnju tvari štetnih za ozon poput freona (fluorovih i klorovih derivata metana i etana), a kasnije ih i potpuno zabraniti.

Freoni su se koristili u sprejevima, rashladnim uređajima i kao sredstvo za čišćenje. No, taj nezapaljivi plin bez boje, okusa i mirisa ima fatalne posljedice za ozonski omotač, dio stratosfere na 10 do 50 kilometara visine koji filtrira ultraljubičaste zrake i reflektira ih u svemir.

Sprej za kosu - ilustracija za freone

Freoni su u velikoj mjeri naštetili ozonskom zaštitnom sloju Zemlje

Markus Rex može definirati ozonsku rupu veličine sjeverne Amerike preko satelitskih podataka. Iako je zimsko sunce nad Južnim polom nisko, zrake imaju snagu kao na jugu Kalifornije. Tvari koje uništavaju ozon poput freona imaju posebno jako djelovanje pri velikoj hladnoći pa uništavaju ozonski plašt na polovima. To je dobro za ljude, ukazuje njemački znanstvenik: "Smjestila se na jedno od najboljih mjesta na planeti - na Antarktiku i privremeno na Arktiku. A tamo pogađa vrlo malo ljudi."

Da se ozonska rupa u stratosferi proširila nad nekim toplijim, gušće naseljenim, industrijski i poljoprivredno iskorištenijim područjem, posljedice bi za stanovništvo i floru bile fatalne. Jer bez zaštite ozonskog plašta ljudska koža gori, a biljke venu i suše se.

Scenariji katastrofe se nisu obistinili

Charlotta Lomas dobro poznaje posljedice ozonske rupe. Urednica redakcije DW-a koja se bavi zaštitom okoliša je porijeklom iz Australije. "Tamo je sunce puno jače, puno je vruće. Ljeti ne mogu biti duže od 15 minuta bez zaštite od sunca, jer bih izgorjela, a oči bi mi počele suziti."

1980-ih i 1990-ih su znanstvenici u cijelome svijetu upozoravali na opasnost od raka kože. Mediji su raspirivali strahove objavljujući redovito scenarije katastrofe koja bi se mogla dogoditi u Zemljinoj atmosferi. Niti jedan od njih se na kraju nije obistinio. Ali da se svjetska zajednica nije dogovorila o zabrani freona, ozonski omotač bi 2050. bio potpuno uništen, tvrdi geofizičar i meteorolog Markus Rex.

I ovako će proći još više od 60 godina prije nego što se ozonski omotač potpuno regenerira. Freoni su vrlo stabilni i u atmosferi se razgrađuju vrlo polagano. A ozonski omotač je puno osjetljiviji, puno tanji nego što se mislilo.

Znanstvenik Martin Dameris iz Njemačkog centra za zračni promet i svemirske letove je, unatoč tome, optimističan: "Do sredine ovoga stoljeća će se ozonski omotač potpuno oporaviti", kaže Dameris - uz uvjet da se freoni i dalje ne koriste.

Planet Zemlja s prikazom Antarktika

Ljudi su imali sreće što se ozonska rupa pojavila iznad Antarktika, a ako nastavimo čuvati naš planet, ozonski omotač bi se mogao potpuno oporaviti, poručuju znanstvenici

Za ozon pogubni pesticid

Za stratosferu nije manje štetna ni kemikalija metil bromid. Ona se u zemljama u kojima se proizvodi riža, poput Kine, Indije i Kenije, koristi kao pesticid. Iz istog razloga se njime prskaju i drvena ambalaža kao i transportne palete. Otrovni brom u spoju s ozonom reagira još jače nego klor iz freona. U Montrealskom protokolu je načelno dogovoren i prestanak uporabe metil bromida, ali se datum stalno odgađa.

Ozonski omotač je integralni dio klimatskog sustava. Zbog toga ozonska rupa ima jači utjecaj na promjenu klime u južnoj hemisferi nego koncentracija plinova koji stvaraju efekt staklenika. S druge pak strane znanstvenici uočavaju da promjena klime pridonosi oporavku ozonskog omotača.

Sada aktivisti za zaštitu prirode i znanstvenici priželjkuju da se političari dogovore i oko smanjenja emisije stakleničkih plinova kao što su to učinili s freonima kako bi zaustavili klimatske promjene. "Nagle klimatske promjene su stres za naše gospodarske i društvene sustave, stres koji može izazvati krize", opominje geofizičar Rex iz potsdamskog instituta za polarna i morska istraživanja: "Stoga bismo morali učiniti sve da zaštitimo klimu."

No, s obzirom na činjenicu da bi, prema jednoj studiji Svjetskog instituta za resurse (WRI) u Washingtonu, u svijetu trebalo biti izgrađeno 1.200 novih termoelektrana, najvećim dijelom u zemljama poput Kine i Indije, želja Markusa Rexa je, čini se, utopija.