Ozbiljne napetosti u njemačko-ruskim odnosima

Na susretu kojeg je organizovala kompanija „Nord Stream AG“ u ruskom St. Petersburgu su se sastala dva prijatelja: ruski predsjednik Vladimir Putin i bivši njemački kancelar Gerhard Schröder. Schröder je predsjednik Nadzornog odbora ovog preduzeća čiji je većinski vlasnik ruski koncern „Gazprom“ i koje rukovodi naftovodom na Baltiku.

Sudeći po ovoj slici na kojoj se uočava duboko prijateljstvo može se reći da su njemačko-ruski odnosi zaista dobri. Iako se Gerhard Schröder povukao iz aktivne politike, Socijademokratska partija je i dalje sastavni dio njemačke vlade. Jedan od Schröderovih nekadašnjih bliskih saradika, Frank-Walter Steinmeier, danas je ministrar vanjskih poslova. Međutim, kriza u Ukrajini je promijenila odnose ove dvije države.

Izblijedjelo prijateljstvo

Njemačka je najvažniji ruski partner na Zapadu. „Njemačka je bila najprivilegovaniji ruski partner u razgovorima unutar NATO-a i EU“, kaže Hans-Joachim Spranger, član Upravnog odbora hesenske fondacije za mirovna istraživanja i istraživanja sukoba (HSFK).

Alexander Dynkin, direktor Instituta za privredne i međunarodne odnose ruske Akademije nauka smatra da je uloga Njemačke u konfliktu kritična: „Njemačka nije demonstrirala vodeću ulogu u rješavanju krize“, kaže Dynkin. Obično rusko stanovništvo ne vidi nikakvu posebnu ulogu Njemačke koja se razlikuje od tzv. politike Zapada. Stručnjaci to posmatraju diferenciranije. Dynkin kaže da mu ipak nedostaje „djelovanje Evropljana nezavisno od Washingtona“.

Dogovor bez djelovanje

Opunomoćenik njemačke vlade za Rusiju, Gernot Erler, govori o pokretanju novog kruga razgovora sa Rusijom koji bi trebali biti vođeni u Ženevi. „Ima mnogo tema o kojim se treba govoriti. Treba pronaći odgovor na pitanje: zašto nisu ispunjena data obećanja“, pita se Erler.

Alexander Dynkin kaže da su principijelno takvi razgovori dobri, ali da je u Ženevi došlo do propusta u razvoju mehanizama za sprovođenje odluka. “Samo potpisivanje lijepih dokumenata bez instrumenata za njihovo sprovođenje u djelo demonstrira njihovu propast“, kaže Dynkin.

Dynkin također podsjeća da je njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier 21. februara u Kijevu potpisao sporazum koji je „za 24 sata završio u kanti za smeće“. Tada je pod posredništvom ministara vanjskih poslova Njemačke, Poljske i Francuske opozicija u Kijevu sa predsjednikom Janukovičem dogovorila dalje korake. Kratko nakon toga je Janukovič svrgnut sa vlasti.

Privreda kao veza

Joachim Spanger i Alexander Dynkin su mišljenja da su Njemačka i Rusija, kada je riječ o ekonomiji, i dalje tijesno uvezane. „Njemačka privreda se prilično uporno bori protiv trećeg kruga sankcija uvedenih Rusiji jer se s pravom boji da će joj rusko tržište biti zatvoreno“, kaže Spanger. Dynkin vjeruje „ da će od takvih sankcije najviše profitirati kineska privreda“.

Dynkin zagovara bolju saradnju između Rusije i Evropljana. Samo zajedno će riješiti krizu u Ukrajini. Međutim, uticaj koji Rusija ima na istoku Ukrajine je mnogo manji od često prikazivanog, ali i manji od uticaja kojeg Zapad ima na Kijev.

Za odnos pun povjerenja je odlučujući lični odnos aktera. „Posebno u odnosu sa Rusijom lični odnosi na svim nivoima su veoma značajni – mnogo veći od institucionalnih odnosa“, kaže Spanger. Međutim, odnosi između Angele Merkel i Vladimira Putina su prilično hladni. „Nažalost, ne mogu reći da ima mnogo zajedničkog u njihovim bilateralnim odnosima“, kaže Dynkin.

Autori: Marcus Lütticke / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose