1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Otvaranje njemačkog tržišta rada za Bugare i Rumune

Za Rumuniju i Bugarsku, iako su od 2007. članice EU, tek sada se otvara njemačko tržište rada. Hoće li se siromašni stanovnici ovih zemalja useljavati samo zato da bi iskorištavali njemački socijalni sistam?

Sa Novom godinom se njemačko tržište rada otvorilo za Bugare i Rumune. Tako za građane ove dvije zemlje, članica Evropske unije, sa prvim danom 2014. godine prestaju ograničenja za dobijanje posla na tržištu rada u svim zemljama EU. Stručnjaci predviđaju da će oko 180.000 novih useljenika doći u Njemačku.

Rumunija i Bugarska se ubrajaju u najsiromašnije države EU

Rumunija i Bugarska se ubrajaju u najsiromašnije države EU

Rumunija i Bugarska su, iako su još 2007. godine postale članice, najsiromašnije zemlje EU. Njemačka je tada iskoristila svoje pravo i zahtjevala da se u prelaznom periodu od sedam godina ograniči pristup tržištu rada građanima iz ovih zemalja. Cilj je bio da se spriječi dolazak jeftine radne snage i eventualni poremećaji na berzi rada. U maju 2011. je ovo ograničenje prestalo važiti za građane Poljske, Slovenije, Mađarske, Slovačke, Latvije, Litvanije i Estonije. Ista pravila važe i za Hrvatsku kao nejmlađu članicu EU. Hrvati će na slobodan pristup radnim mjestima u drugim zemljama EU morati čekati možda i do 2020. godine.

Sukobi političkih platformi u Njemačkoj

Novi pristup tržištu rada kriv je i za sukobe unutar njemačkih političkih partija. Konzervativni i vladajući demokršćani (CSU) upozoravaju na useljavanje siromašnih Rumuna i Bugara i zalažu se za otežavanje pristupa njemačkom socijalnom sistemu.

Oni za useljenike predlažu čakanje u trajanju od tri mjeseca na isplatu naknade za nezaposlene. Ove prijedloge, pored opozicije, kritikuju i njihovi koalicioni partneri socijaldemokrati (SPD), koji ovakav stav karakterišu kao populistički. Bugarski ambasador u Berlinu Radi Naidenov je tim povodom rekao: " Svi oni čiji su argumenti predrasude i populizam nanose štetu evropskoj ideji, ali i svima nama."

S druge strane, Savezno udruženje njemačke industrije ( BDI ) smatra da Njemačka generalno mora postati privlačnija za migrante. Razlog za takav stav industrijalci nalaze u činjenici da se do 2020. godine očekuje smanjenje potencijala radno sposobnih građana Njemačke za 6,5 miliona ljudi. To je pojasnio i predsjednik BDI Ulrich Grillo: " Ako želimo jači rast naše privrede, moramo privući kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva. I ti ljudi moraju dobiti priliku da se integrišu. " Za povećanje atraktivnosti Njemačke, smatra on, nije bitan samo novac.

Autor: Faruk Šabanović (dpa, afp)

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić