Otpor bosanskih Muslimana prema vehabijama

U članku pod nazivom «Otpor bosanskih Muslimana prema vehabijama» «Neue Zuericher Zeitung» se osvrće na ove islamističke grupacije u Bosni i Hercegovini i nastojanje BH-vlasti da istjera iz zemlje sve mudžahedine:

«Aiman Awad moli se Bogu. Na zidu njegove sobice, reprodukcija Meke, na upaljenom televizoru Al Jazeera. U uglu pripremljeni koferi. Svaki momenat ga mogu otjerati. Njegovu žena, koja je Bosanka i četvoro djece smiju ostati. Oni se ne mogu optužiti da su na prevarantski način stekli BH-državljanstvo. 1995-e se Sirijac Awad sa 30 godina oženio u Zenici. Dva mjeseca kasnije dobio je BH-državljanstvo. Prethodno je studirao medicinu u Hrvatskoj i osjetio potrebu da pomogne Muslimanima u Bosni. Radio je kao prevodilac sa specijalnu jedinicu mudžahedina, koja je brojala 60 arapskih dobrovoljaca i koja je bila, kaže pod komandom Rasima Delića, koji sada odgovara pred sudom u Hagu. Ova jedinica je ostvarila maksimalni broj od 1800 boraca a trećina su bili mudžahedini, Neki od njih bili su bivši borci iz Afganistana, koji su se kalili u borbi protiv Rusa.»

piše «Neue Zuericher Zeitung» i dodaje:

«Koliko se mudžahedina borilo u Bosni niko ne zna. Brojke sežu od 600 do 6000. Dejtonskim sporazumom odredjeno je da se mudžahedini moraju povući u roku od 30 dana, nakon njegovog potpisivanja. 90% mudžahedina tada je, tvrdi Sirijac sa bosanskim pasošom Awad napustilo Bosnu. Ostalo ih je 80, dok ih je danas svega petneastak. Neki izvori govore da je u Bosni dodijeljeno državljanstvo grupi od 1000 mudžahedina. Poznavaoci prilika kažu da se radi o pretjerivanju. Awada u Bosni paušalno nazivaju vehabijom. Lokalni muslimani sa sve više otpora i kritike odnose se prema ovoj vjerskoj grupi. Posljednje jeseni u Bosni se rasplamsala diskusija, kada je vehabija Abu Hamzu bosanski islam nazvao komunističkim. Islamska vjerska zajednica u Sarajevu oštro je reagirala. Ko nije u stanju da razumije bosanski islam, ovdje nema šta da traži, reagirao je Reis ul ulema Mustafa Cerić. «

piše «Neue Zuericher Zeitung» i nastavlja:

«Broj bosanskih muslimana, koji klanjaju, poste i drže se Ramazana, znatno se povećao u odmosu na period prije 20 godina. Po riječima slovenačkog muftije nedžada Grabuša riječ je o procesu reislamizacije u postkomunističkim društvima. Proces okretanja vjeri zahvatio i katolike i pravoslavce. Grabuš ukazuje i da polovina punoljetnjih Muslimanki u Sarajevu posjeduje stanove i privatnu imovinu te da one imaju ista prava kao i muškarci, što nije slučaj sa ženama u zemljama sa muslimanskom većinom. Za razliku od musliomana koji su posljednjih decenija emigrirali u Zapadnu Evropu, bosanski Muslimani su evropski muslimani. Na islam je u vrijeme Otomanskog carstva prešlo dosta Srba, Hrvata, Albanaca, kao i dio Vlaha, Goranaca i Roma. Po tradiciji oni su suniti hanefijskog reda, što je bila službena doktrina osmanske imperije. Imali su veoma otvoren nazore prema svijetu.»

zaključuje u svom članku o bosanskim Muslimanima «Neue Zuericher Zeitung».