1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Otkriven spomenik Gavrilu Principu

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i načelnik općine Istočno Novo Sarajevo, Ljubiša Ćosić su, pred više stotina građana, otkrili spomenik Gavrilu Principu.

Spomenik Gavrilu Principu, koji je 28. juna 1914. godine ubio austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, otkriven je u okviru Vidovdanskih svečanosti i obilježavanja 100. godišnjice od početka Prvog svjetskog rata. „Pucanj Gavrila Principa bio je pucanj za slobodu. Njegov pucanj bio je uvod u ono što su neki Evropljani pripremali godinama, a Srbi su iz tog rata izašli kao pobjednici“, rekao je član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.

„Danas imamo Gavrila u Istočnom Sarajevu, revolucionara, čovjeka koji je za nas jedan vijek nadanja. Sjećamo se mladobosanaca i Gavrila Principa sa ponosom“, kazao je Radmanović, podsjetivši da su „podanici Adolfa Hitlera skinuli spomen-ploču Gavrilu Principu u Sarajevu 1941. godine“. „Danas u Federaciji BiH obilježavaju 100 godina od početka Sarajevskog atentata bez nas. Koga se oni sjećaju?“, zapitao je Radmanović.

„Potomci onih koji su 1941. godine skinuli spomen-ploču Gavrilu Principu danas pokušavaju oskrnaviti sjećanje na 'Mladu Bosnu' i Gavrila Principa i optužuju Srbe, govore da su neki drugi fašisti, ali mi znamo šta smo. Nas nadahnjuje Gavrilo Princip i 'Mlada Bosna' i mi smo borci za slobodu. Vidovdan je nadahnuće u borbi za slobodu, žrtvovanje, ali i u borbi za zajedničku državu koju još nismo uspjeli stvoriti“, rekao je Radmanović.

Dodik ponovio stavove o BiH

Otkrivanju spomenika prisustvovao je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. On je, u izjavi novinarima, kazao da su Srbi iz Sarajeva „otjerani u posljednjem ratu tokom raspada bivše Jugoslavije“. „Logično je da je odlaskom Srba iz federalnog Sarajeva počela odlaziti historija koju su činili Srbi na tom prostoru. Zato danas ovdje otkrivamo spomenik Principu i šaljemo poruku da smo ponosni na našu istoriju i identitet te da je naša borba za slobodu bila opravdana“, rekao je Dodik.

Predsjednik RS je i prilikom otkrivanja spomenika Gavrilu Principu ponovio poznate stavove o narodima i državi BiH. Zaključio je da su se Srbi okupili u petak (27.6.) i kako bi rekli da „narodi koji ovdje žive nisu bili na istoj strani i još su podijeljeni i različito misle, nikada nisu zajedničke praznike obilježavali zajedno jer ih nije ni bilo“. On je ponovio da se država BiH „održava na silu“ uz pomoć međunarodne zajednice.

Einweihung des Denkmals für Gavrilo Princip in Sarajevo

Potomak gavrila Principa koji se zove isto kao i atentator na Ferdinanda

Otkrivanju spomenika prisustvovalo je više stotina građana Istočnog Sarajeva, a ovaj događaj izazvao je veliku medijsku pažnju. Među okupljenima je bio Principov rođak i imenjak Gavrilo Princip koji je položio vijenac na spomenik atentatoru. Otkrivanje spomenika praćeno je izvođenjem kulturno-umjetničkog programa, izvođenjem himne „Bože pravde“ te pjesmama o Kosovu, Vidovdanu i srpskim herojima.

Građani zadovoljni

Građani su pozdravili otkrivanje spomenika Gavrilu Principu u novom parku u Istočnom Sarajevu. „Kad je nešto lijepo, onda je lijepo. Nek se nešto i gradi, jer do sada se slabo gradilo. Sarajevski atentat treba obilježavati, da se zna pravda. Dosta je bilo naturanja sa strane. Zna se kako je došlo do Velikog rata. Mi znamo ko je bio Gavrilo Princip, a oni u Federaciji imaju svoju verziju“, kazao je za Deutsche Welle građanin Istočnog Sarajeva.

Einweihung des Denkmals für Gavrilo Princip in Sarajevo

Otvaranje spoemnika Principu pratio je i "dramski komad" - Gavrilo Princip koji ispaljuje pucnje

Inače, Izgradnja parka u kojem je u petak (26.6.) otkriven spomenik Gavrilu Principu koštala je oko 350.000 maraka. Autor spomenika, čija je visina dva metra i koji je izliven u bronzi, je akademski vajar i profesor beogradske Akademije likovnih umjetnosti Zoran Kuzmanović.

Preporuka redakcije