1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Otcjepljenje RS: Dodikov blef ili ozbiljna prijetnja?

Milorad Dodik je otcjepljenje Krima opet uzeo kao povod da nagovijesti da će istim putem krenuti i RS. Mnogi smatraju da blefira, ali ima i onih koji upozoravaju da baš zbog toga EU mora promijeniti svoj odnos prema BiH.

U Republici Srpskoj je već održan referendum o nezavisnosti. Bilo je to još 16. i 17. maja 1993. godine. Tada je referendumom odbijen međunarodni mirovni plan koji je predviđao podjelu BiH na deset regija, a podržana je nezavisnost RS-a.

Zbivanja u Ukrajini, referendum i otcjepljenje Krima, ponovo su za predsjednika ovog entiteta bila povod da aktualizuje priču o otcjepljenju RS. Za Milorada Dodika, pitanje nije: "Hoće li biti referenduma?", nego: "Kada?".

Christian Schwarz-Schilling: EU mora napustiti status posmatrača

Christian Schwarz-Schilling: EU mora napustiti status posmatrača

"Dodik uvijek ozbiljno misli ono što govori. On do sada samo nije imao političku moć da to sprovede", upozorava Christian Schwarz-Schilling, bivši Visoki predstavnik u BiH.

"Dodik se već sada ponaša kao da je predsjednik nezavisne države, a Zapad čini grešku što to toleriše", smatra Schwarz-Schilling i istovremeno upozorava: "Ne smijemo zbog zbivanja u Ukrajini zatvarati oči pred opasnim razvojem situacije u BiH. Kroz kontakte Putina sa liderima u RS i Srbiji vidimo da postoji uska koordinacija poteza. Krajnje je vrijeme da se EU aktivira i da pokrene politiku zasnovanu na konkretnim podacima i zahtjevima, te da se Visokom predstavniku dozvoli da djeluje. To se mora odvijati u bliskoj saradnji sa SAD."

"Međunarodno pravo nije apotekarska vaga"

"Dejtonski sporazum, koji je pravna osnova za postojanje entiteta RS, uopšte ne predviđa mogućnost referenduma, pogotovo onog o nezavisnosti", kaže stručnjak za međunarodno pravo i profesor King's koledža u Londonu, Zoran Pajić.

"Pitanje referenduma se u poslijeratnoj BiH ustvari uvijek poteže kao prijetnja

da bi se nešto dobilo na političkom planu", smatra on.

"Referendum u složenim državama poput Velike Britanije, Španije, Belgije, pa i BiH nije nešto što se tiče samo onih koji žele da se otcijepe, nego se tiče svih u toj zemlji. Postoji u teoriji međunarodnog prava niz rasprava o tome da bi u takvim referendumima trebalo da učestvuju građani cijele zemlje", kaže Pajić.

U RS je već održan referendum o nezavisnosti nakon što se 1993. godine na stolu našao mirovni plan Davida Owena i Cyrusa Vancea

U RS je već održan referendum o nezavisnosti nakon što se 1993. godine na stolu našao mirovni plan Davida Owena i Cyrusa Vancea

On ukazuje da međunarodno pravo "nije apotekarska vaga" na kojoj bi tačno moglo da se izvaže da li je neki referendum legalan ili ne. Dodaje da se međunarodno pravo mora posmatrati u sklopu aktualnih političkih odnosa u svijetu. Čak i Međunarodni sud u Den Haagu svoje odluke obično potkrjepljuje političkim argumentima.

"Stoga se po pitanju referenduma o otcjepljenju RS mora postaviti pitanje političke reakcije međunarodne zajednice. A ona bi vjerovatno bila takva da bi RS priznalo maksimalno desetak država. U međunarodnom pravu se naime od svake novonastale države traži da pribavi priznanje drugih. Budimo realni – takvo priznanje se ne daje na osnovu samog međunarodnog prava ili referenduma, nego je ono uvijek neki politički rezon ostalih država, koje imaju svoje političke interese", kaže Pajić.

Tobias Flessenkemper: Vrijeme je da EU preispita svoje stavove

Tobias Flessenkemper: Vrijeme je da EU preispita svoje stavove

RS je već jednom imala referendum o nezavisnosti, ali je Dejtonski sporazum stavio tačku na to, baš kao i na to da je BiH nezavisna država koja se sastoji od dva entiteta i to bi trebalo svi da prihvate. "Potpisano je ono što je potpisano i svi bi trebalo toga da se pridržavaju i da pronađu modus koji bi zadovojio sve", ističe Zoran Pajić.

Dodik nema plan

Tobias Flessenkemper, ekspert za pitanja proširenja EU pri Evropa-institutu CIFE u Nici upozorava da su

protekle sedmice i kriza u Ukrajini promijenile političku sliku ovog kontinenta.

Dugo nije zabilježen slučaj da je jedna država anektirala teritoriju druge. Ipak, on vjeruje kako neće biti nikakvog referenduma za otcjepljenje RS.

"Referendum, odnosno pseudoreferendum o nezavisnosti RS već je održan tokom rata. Dodik nema nikakav plan. Ako najavi referendum, doći će odmah do takozvanog „bank runa“ – juriša građana na banke koji će podići svoju ušteđevinu. Dodik bi naime morao ukinuti konvertibilnu marku. Kakav je njegov plan za pristup tržištima EU? Kako bi se odvijao izvoz njegove privrede koja je ionako na koljenima? Hrvatska bi kao članica EU odmah zatvorila svoju granicu. Šta bi se desilo sa bezviznim režimom za građane RS? Postoji niz tehničkih pitanja u vezi sa referendumom na koje Dodik nema odgovor", podsjeća Flessenkemper.

Može li Republika Srpska opstati kao nezavisna država?

Može li Republika Srpska opstati kao nezavisna država?

Flessenkemper vjeruje kako Dodik stalnim spominjanjem referednuma skreće pažnju sa rezultata svoje politike. Izostale su obećane investicije, gradnja hidroelektrana na Drini, velike investicije u elektranu u Gackom, otvaranje radnih mjesta...On se spašava retorikom koja je usmjerena protiv BiH.

"Dilema lidera RS proističe iz shvatanja da je ovaj entitet legitiman samo dotle dok postoji BiH. Nezavisna RS nije sposobna da sama preživi, bila bi to država unaprijed osuđena na propasti i izolaciju, okružena državama koje idu u pravcu EU. Ujedinjenje sa Srbijom je teško izvodljivo jer bi to samu Srbiju bacilo unazad na njenom putu ka EU", ističe ekspert za pitanja proširenja EU pri Evropa-institutu CIFE u Nic.

Konstruktivan stav Beograda

Vučić i Dodik su nakon referenduma na Krimu održali sastanak u Beogradu

Vučić i Dodik su nakon referenduma na Krimu održali sastanak u Beogradu

Što se Srbije tiče i Flessenkemper i Schwarz-Schilling ističu da se, nakon referenduma na Krimu, ona korektno ponaša. Beograd nije dosipao ulje na vatru kaže Flessenkemper: "Beograd se nalazi u teškoj poziciji jer se Putin prilikom otcjepljenja Krima direktno pozvao na Kosovo, što nije u interesu Srbije."

Schwarz-Schilling navodi da je vlada Srbije shvatila da ne može napraviti napredak u pravcu EU bez rješenja problema Kosova. Taj korak je mogao učiniti samo lider koji i sam pripada desnoj političkoj struji, jer on ne strahuje od pritiska ostatka političke desnice: "Ne isključujem mogućnost da je odista došlo do promjene u politici Srbije i da u vladi u Beogradu sjedi dovoljan broj razumnih ljudi koji su spremni da kažu – ne možemo stalno slijediti one ciljeve koji su nerealni. Slijedimo ciljeve koji idu nama u korist."

Za njega je u tom smislu budući premijer Vučić ozbiljniji partner za razgovore nego svi dosadašnji predsjednici Srbije, uključujući i Borisa Tadića.

Brisel može i mora promijeniti politiku prema BiH

Kroz Sarajevo i dalje prolaze delegacije EU i SAD, ali stvari se ne mijenjaju

Kroz Sarajevo i dalje prolaze delegacije EU i SAD, ali stvari se ne mijenjaju

Baš kao i Christian Schwarz-Schilling i Tobias Flessenkemper smatra da je zbog situacije u Ukrajini vrijeme da EU preispita svoju politiku u BiH. Što se BiH tiče moralo bi se razmotriti da Sporazum o saradnji i pridruživanju ipak stupi na snagu i to tako da se zamrzne politički dio tog ugovora. Obrnuto od onoga što se sada čini u Ukrajini. Tamo je stupio na snagu dio ugovora koji se odnosi na političke odredbe, ali nije onaj dio koji se odnosi na konkretno djelovanje.

“U ovom trenutku praktično nije na snazi nikakav ugovor koji veže EU i BiH. Ako takav ugovor postoji, onda je mnogo teže sprovesti nešto što se zove otcjepljenje."

Drugim riječima, Flessenkemper zagovara "pozitivno uslovljavanje". Ako EU kaže da je BiH potrebna čišća voda za piće, onda može da joj kaže i da su joj potrebni novi izvori vode, filterska postrojenja i renoviranje vodovodne mreže. "U ovom trenutku EU samo kaže 'to što radite u slučaju Sejdić-Finci, koji je preduslov za sve drugo - to je greška', ali ne navodi šta BiH može da uradi da bi se ta greška ispravila. EU kaže: 'Prije nego što uđete u EU, riješite bosanskohercegovački problem', umjesto da kaže: 'Dođite u EU i to će vam pomoći da riješite taj problem.' ", ističe Flessenkemper.

On predlaže da se Brisel manje koncentriše na pitanje reforme ustava, a više na konkretna pitanja: "Dakle, prvo da riješimo problem čiste vode, a ne prvo ustav, pa onda voda."

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu