1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Osvrt na kulturu 2006.

Mozart i Muhamed - Osvrt na najvažnije kulturne dogadjaje u 2006. godini

Sa kulturnog stanovišta 2006. je bila godina jubileja: Mozart, Rembrandt, Heine, svi oni su bili kako su to prilike nalagale slavljeni i hvaljeni. Bila je to takodjer i godina koja je dijalog medju kulturama stavila na kušnju. Politički konflikti izmedju muslimanskog i zapadnog svijeta su bili predmetom brojnih kulturnih manifestacija te simpozija i diskusija. Na kraju krajeva, 2006. godina je bila i godina Svjetskog prvenstva u fudbalu, ovaj put u Njemačkoj, gdje su se stranci trebali osjećati kao u gostima kod prijatelja. I ovaj dogadjaj je bio propraćen brojnim filmskim i teatarskim produkcijama, različitim izložbama te literarnim manifestacijama.

Uvertira iz Mozartove opere "Idomeneo"

Kakva je veza izmedju Mozarta i Islama? Na prvi pogled ne previše značajna, ne uzimajući u obzir zvuke dalekog istoka koji dopiru iz nekoliko njegovih djela. Ali postoji i njegova opera pod imenom "Idomeneo". Njena radnja se doduše odvija u antičkoj Grčkoj, ali u jednoj izvedbi Njemačke opere iz Berlina, car Idomeneo pokazuje Muhamedovu odrubljenu glavu. Iz straha od potencijalnih islamističkih napada predstava je na odredjeno vrijeme skinuta sa repertoara. Na taj način su se dodirnule dvije dominantne preokupacije 2006. godine: sa jedne strane kulturne razlike i nesporazumi izmedju Zapada i Orijenta, a sa druge, Mocartov 250. rodjendan.

Uvertira iz Mocartove opere "Idomeneo"

Veliki broj kulturnih manifestacija obilježili su jubileji. U Njemačkoj i u Holandiji otvorene su velike izložbe posvećene četiristotom rodjendanu majstora baroka, Rembrandta. Obilježavala se 150. godišnjica smrti kompozitora Roberta Schumanna. Slavio se 150. rodjendan psihoanalitičara Sigmunda Freuda te pedeseta godišnjica smrti pisca Bertolda Brechta.

Wolfgang Amadeus Mocart je otpočeo seriju jubileja. Njegov rodjendan se slavio 27. Januara, a potom se proslava muzičkog čuda od djeteta postepeno utišala. Bečki decendent za kulturu, Andreas Mailath-Pokorny je u svakom slučaju bio zadovoljan bilansom Mozartove godine.

"Grad je za ovu prigodu izdvojio 30 miliona Eura. Ukupna zarada iznosi oko 48 miliona Eura. Što znači da se direktno ili indirektno investiranje u kulturu isplati."

No zadnja rečenica Mailath-Pokornog je bila uperena prema Berlinu, gdje su planovi za štednju prijetili da ugroze kvalitet kulturne ponude. U posljednje vrijeme se ponovno razbuktala "berlinska operska svadja" čija je okosnica pitanje, da li Berlin kao grad koji je bio podjeljen, treba da ima tri operske kuće. Uprkos već godinama ispražnjnih kasa, ipak je došlo do otvaranja novih muzeja i teatara, pa čak i u Berlinu.

Nakon što su početkom godine subvencije za Goethe-ov institut drastično smanjene, u jesen je stigla finansijska potpora. No nakon niza godina ponovno je došlo do povećanja državnog budžeta za 13,5 miliona Eura, tako da ukupna svota sada iznosi 110 miliona Eura. Sa ovim novcem planirana su otvaranja novih instituta u Istočnoj Evropi, zatim u Kini te u arapskom svijetu. Osim toga predvidjeno je i prestrukturiranje ove perjanice njemačkog ministarstva vanjskih poslova, pri čemu se misli na prioritet njegove suštinske misije. To je prije svega njegovanje njemačkog jezika, kao što je to podcrtao ministar vanjskih poslova Steinmeier:

"Više angažmana u školama u inostranstvu, više angažmana u naučnoj razmjeni, to je ono što je naš prioritet u narednom periodu." Rekao je Steinmeier.

U Abu Dabiju je otvoren prvi zajednički institut čiji su osnivači Gothe-ov institut, zatim Njemačka akademija za razmjenu te Društvo za zajednički tehnički rad, skraćeno GTZ-et. Time se treba forsirati i kulturni dijalog sa arapskim i islamskim svijetom, naglašava Elke Kaschl Mohni, inače voditeljica novog biroa za veze:

"Mišljenja sam da upravo u ovo vrijeme kada su se frontovi zaoštrili, kao nedavno u sporu oko karikature, upravo u takvom kontekstu je rad Goethe-ovg instituta veoma važan. Radi se o zadatku koji potencira razmjenu i refleksije o vrijednostima, zatim razlikama te načinu razmišljanja."

Sporna karikatura je izazvala ne samo nasilničke demonstracije širom svijeta, nego je otvorila i diskusiju o slobodi štampe. Da li je dozvoljeno objavljivati takve karikature kada one izazivaju tako jake nasilničke proteste? Ili se u ovakvim slučajevima mora ograničiti sloboda štampe?

Novu buru je ova debata izazvala u Septembru, kada je papa Benedikt XVI. prilikom svoje zavičajne posjete Regensburgu, na jednom predavanju citirao vizantijskog cara koji je izjavio, da je Muhamed svoju religiju proširio uz pomoć mača. Korištenje ovog citata je izazvalo velike reakcije u islamskom svijetu, i Vatikan je morao upotrijebiti diplomatsku vještinu kako bi stvar izgladio. Švajcarski teolog Hans Küng, jedan od najžešćih kritičara pape, u jednom od intervjua je ponudio sljedeće razmišljanje:
"Svete ratove su svi vodili. Dakle, nije se radilo o smišljenom vrijedjanju muslimana, ali ipak citirati jednog kršćanskog cara koji iznosi sud o Božijem poslaniku i Kuranu, nesretna je konstelacija."

Još prije njegovog otvaranja 9. Juna, Svjetsko prvenstvo u fudbalu je bacilo svoju kulturološku sjenku. Da bi trava na stadionu bila zaštićena, odkazana je gala priredba medijskog umjetnika Andrea Hellera, ali je umjesto toga njegov fudbalsko-multimedijalni-globus zamišljen kao Forum za diskusije i izložbeni prostor, i to je bio jedan od najuspješnijih pratećih programa Svjetskog prvenstva.

"Stvar je ozbiljna na jedan novi način – rekao je Klinsmann i dodao: Jedino ukoliko se mi u igri angažiramo u cjelosti, imaćemo šansu da se na Svjetskom prvenstvu dalje plasiramo."

Atmosfera koju slušate zapravo je scena iz dokumentarnog filma autora Sönke Wortmans, filma pod imenom "Njemačka - jedan ljetni san". Film je u Oktobru ponovno natjerao srca fudbalskih navijača da ona brže zakucaju. Sönke Wortman je kamerom čitavu godinu pratio njemački nacionalni tim.

Pored ovog filma o fudbalu, još jedna njemačka produkcija je privukla veliku pažnju publike: Film pod naslovom „Parfem“. Priča o jednom ubici, koji je ubijao mlade djevojke da bi proizveo najzamamniji parfem ovog svijeta. Njemacki reditelj Tom Tykwer je ekranizirao ovaj poznati roman pisca Patricka Süskind-a.

U Oktobru mjesecu svijet se morao konfrontirati sa nacističkom prošlošću, tačnije rečeno sa "jednom" od nacističkih prošlosti. U svom novom romanu "Ljuštenje luka", njemački nobelovac Günther Grass je objelodanio jednu neslavnu epizodu iz svoje mladosti: svoje članstvo u oružanim SS-trupama. Zakašnjelo priznanje jedne starije osobe koja ima osjećaj krivice, ili, sve skupa samo jedna reklamna kampanja za njegovu novu knjigu? Günther Grass kojega su mnogi vidjeli kao moralnog apostola nacije, napadnut je sa svih strana. On sam je ostao nepokolebljiv:

"Ja stojim i dalje na svojim nogama i ubuduće ću otvarati usta, kada budem smatrao da je to potrebno. Neki su to komentirali tako, da je došlo vrijeme da zaćutim."

Mnogi su opet zahtijevali da Günther Grass vrati Nobelovu nagradu, izmedju ostalih i Peter Handke koji Grassa inače smatra, sramotom za spisateljstvo.

Sam Handke je početkom godine bio tema javne diskusije, kada mu je trebala biti dodijeljena nagrada Heinrich-a Heine-a, njemačkog grada Düsseldorfa. Protivnici su kritizirali njegov angažman za Srbiju i njegov govor na sahrani bivšeg diktatora Slobodana Miloševića. Na žaljenje gradonačelnika Düsseldorfa Joachima Erwina, sam Handke je okončao diskusiju i to odbijanjem da primi pomenutu nagradu.

Inače na kraju godine je u koncertnim salama i na televiziji dominirao, naravno Mozart. Takodjer se i njegova opera "Idomeneo" ponovno 19. Decembra našla na repertoaru Njemačke opere u Berlinu.

Završni akordi uvertire Mocartovog "Idomenea".

Bila je to kulturna, 2OO6. godina. Šta nam na tom planu donosi 2OO7-a ?