Osveta za izbore ili pospremanje sopstvenog doma?

Izmjenama Zakona o prebivalištu Hrvatska vlada evidenciju želi uskladiti sa stvarnim stanjem. Zato će iz evidencije prebivališta na teritoriji Republike Hrvatske biti izbrisane osobe za koje se utvrdi da stvarno ne prebivaju na prijavljenoj adresi.

Zabrinutost u graničnim bh. područjima

Ta bi odredba, prema nekim stranačkim procjenama, oko 90.000 bh. Hrvata mogla natjerati da se opredijele za prebivalište u Hrvatskoj. Razloga je mnogo, a socijalna dimenzija je izraženija od političke, posebno u bh. područjima koja gravitiraju Hrvatskoj, kaže novinar iz mjesta Višići kod Čapljine Emil Karamatić.

„Još od bivše države veliki broj ljudi iz pograničnih dijelova BiH je imao zaposlenje u Republici Hrvatskoj, a tako je i danas. Mnogi su iz pograničnih dijelova BiH upisivali svoju djecu u škole u Hrvatskoj, a nije mali broj onih, ne samo Hrvata, iz BiH koji su kupili i nekretnine u Hrvatskoj“, kaže Karamtić.

Izbjeglim Srbima veća prava, nego bh. Hrvatima?

Za Hrvate koji su izbjegli iz BiH, a još im nije osigurana obnova porušenih domova, postoji opasnost da bi odricanjem jednog od prebivališta veliki broj njih mogao ostati bez svojih prava kada je u pitanju imovina, ističe šef Kluba Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske Tomislav Tomljanović.

„Ja se iskreno nadam da se promjene hrvatskog Zakona o prebivalištu neće odnositi na građane prognane iz BiH koji još nisu ostvarili svoje pravo u vezi s obnovom objekata, a to pravo ne mogu ostvariti ako ne podnesu zahtjev za povratak sa osobnom dokumentacijom iz BiH“, kaže Tomljanović.

Ono što bh. Hrvate dodatno zabrinjava jeste činjenica da se u navedenom Nacrtu zakona veća prava daju Srbima izbjeglim iz Hrvatske koji su utočište našli u BiH jer se njima ostavlja mogućnost da „konzumiraju dvije države“, tvrdi politički analitičar Pejo Gašparević.

Vlada premijerke Kosor kažnjava bh. Hrvate?

Gašparević ističe da Hrvatska svakako mora uvesti reda u evidenciju o prebivalištu i suzbiti zloupotrebe, ali upozorava da je sve urađeno u „loše probranom trenutku“. „To može stvoriti percepciju da sadašnji Zagreb nije zadovoljan činjenicom da je prvi put hrvatsko biračko tijelo u BiH okrenulo leđa HDZ-ovom kandidatu na predsjedničkim izborima“, kaže Gašparević.

Hrvatske stranke u BiH različito reagiraju. Najglasniji kritičari su Hrvatska seljačka stranka i Nova hrvatska inicijativa, dok se Hrvatska stranka prava nada da do promjena neće doći jer je „ustavna obaveza Hrvatske da brine o Hrvatima u BiH“. Za HDZ 1990, promjene Zakona nisu sporne, dok iz HDZ-a BiH oprezno poručuju da treba sačekati ishod glasanja u Hrvatskom saboru.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Zorica Ilić