Osnivač psihoanalize – Prije 15O godina je rodjen Sigmund Freud

Malo je falilo da «Otac psihoanalize» bude ubijen u jednom od koncentracionih logora.Tek 1938-osme je Sigmund Freud postao svjestan životne opasnosti u kojoj se nalazio kao Jevrej, tako da je emigrirao iz Austrije koju su zaposjeli Nijemci.O njegovom dolasku u Englesku postoji jedan jedini tonski dokument.Freud je naime tada rekao:

«U starosnoj dobi od 82-dvije godine sam zbog njemačke invazije napustio svoj dom u Beču i došao u Englesku gdje ću nadam se, u miru skončati svoj život»

Živio je još samo jednu godinu u Londonu.23-ćeg Septembra 1939-te umro je od posljedica raka u ustima.

Iza sebe je ostavio jedno epohalno dijelo.Još za vrijeme njegovog života, psihoanaliza koju je razvio pobrala je lovorike.Naime ona se kao terapija duševnih bolesti prakticira u cijelom svijetu.I još više od toga:Učenje o onom nesvjesnom je definitivno odredilo sliku modernog čovjeka 2O-tog stoljeća.

Veći dijelovi Freud-ovih radova su tokom proteklih decenija preradjeni.Kako misli psihoanalitičar i ekspert za Freud-a, Uwe Henrik Peters, to se može uporediti sa automobilom čija funkcija se tokom vremena mora prilagodjavati novim potrebama, pri čemu osnovna konstrukcija ostaje ista:

«Prema mom mišljenju Freud je još uvijek jedini i najvažniji tvorac cjelokupne psihoanalize.Nakon Freuda tu i tamo su dodate i promijenjene neke sitnice, medjutim kompletne osnovne ideje potiču od Freud-a».

Najvažnija Freud-ova spoznaja glasi: Ljudsko razmišljanje i djelovanje ne regulira ljudski um, nego je ono uvjetovano nesvjesnim motivima.Njegovim slikovitim jezikom rečeno, to naprimjer znači «da ja nije – dakle moje ja – čak nije gospodar ni u svojoj vlastitoj kući».Uostalom, to potvrdjuju i današnja ispitivanja mozga.

On je takodjer utvrdio da se u podsvjesnim, potisnutim željama skrivaju duševne bolesti.Posebmo u seksulanim željama koje se vuku od djetinjstva.

Freud je osobno patio od histeričnih simptoma.Tvrdio je kako je granica izmedju «bolesnog» i «normalnog» ponašanja poprilično tanka.

Svakako da je i Freud činio greške: Naime njegova teorija o ženskoj seksualnosti smatra se danas prevazidjenom a osobito njegova predpostavka da je svaki sin zaljubljen u svoju majku te da oca doživljava kao rivala, danas biva od stručnjaka kao što je naprimjer Uwe Henrik Peters, osporavana:

«Edipov kompleks nema tako veliki značaj kojeg mu je pridavao Freud.On je svoju teoriju stvarao u vrijeme kada je seksualnost bila tabu.On nam objašnjava kako funkcionira ljudska psiha».

Kod Freud-a se kultura kritike ne razdvaja od terapijske prakse.Kao naučnik koji je takodjer proučavao i mitologiju i etnologiju, on je želio da otkrije njihovu povezanost: izmedju individualne bolesti npr. i njenih društvenih prauzroka.Kao prosvjetitelj htio je da psihoanaliza kao sistem pomogne čovjeku da spozna sebe te da se oslobodi od samorazočarenja.