1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Oslobođeni optuženi za deportaciju Bošnjaka iz Crne Gore

Viši sud u Podgorici oslobodio je u utorak (29.3.) “zbog nedostatka dokaza” sve optužene za deportaciju bh. izbjeglica iz Crne Gore u proljeće 1992. godine. Tada je Karađžiću isporučeno 160 ljudi - većina ih je ubijena.

Crna Gora se ne želi suočiti sa vlastitom ratnom prošlošću

"Crna Gora se ne želi suočiti sa vlastitom ratnom prošlošću"

Za deportaciju su bili optuženi devetorica nekadašnjih visokih policijskih funkcionera, među kojima se nalazio i bivši šef crnogorske tajne policije Boško Bojović.“Tokom postupka nije dokazano da su optuženi izvršili krivična djela koja im je tužilaštvo stavilo na teret”, kazala je obrazlažući presudu predsjednica Sudskog vijeća Milanka Žižić.

Nije bio zainteresiran za rasvjetljavanje činjenica - Milo Đukanović

Nije bio zainteresiran za rasvjetljavanje činjenica - Milo Đukanović

Ona je navela da je nesporno da je bilo prinudnog preseljenja, ali ne i deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. “Optuženi su vršili svoje svakodnevne poslove. Nisu kršili odredbe međunarodnog humanitarnog prava ni izvršili ratni zločin protiv civilnog stanovništva", navela je Žižić. Rodbina optuženih dugim je aplauzom pozdravila ovu odluku Višeg suda, dok su njihovi advokati kazali da sud očito nije podlegao političkim pritiscima. Tužilac je ranije zatražio zatvorske kazne za optužene, ocjenjujući da je dokazano da su svi osumnjičeni izvršili nezakonito preseljenje građana Bosne i Hercegovine. Na presudu Višeg suda tužilaštvo ima pravo žalbe Apelacionom sudu.

Zatvoren krug neodgovornosti

Ovakva skandalozna presuda je bila očekivana nakon što su svi crnogorski zvaničnici kazali u istrazi da je u pitanju tragična greška, odnosno državni a ne pojedinačni zločin. Glavni urednik nezavisnog podgoričkog nedjeljnika “Monitor“ Esad Kočan je za DW rekao da je presuda dokaz da Crna Gora nije spremna ni sposobna da se suoči sa vlastitim učešćem u zločinu.

„Ova presuda je primjer kako se zatvara puni krug neodgovornosti. U društvima koja pokušavaju da otvore demokratsku budućnost radi se upravo suprotno: utvrđuje se i odgovornost nalogodavaca i krivična i politička i moralna, utvrđuje se i odgovornost izvršilaca, a kod nas ne. Izvršioci ili oni koji su posljednji u lancu komandovanja imaju izgovor da su dobili naredbu, a oni koji su zaista naređivali i komandovali čitavom paradom zla, oni se ni ne pozivaju na odgovornost, čak ni kao svjedoci. Njima se dodjeljuju mirotvoračke kolajne“, dodaje Kočan. On je kaže da je siguran da je sa ovakvim presudama budućnost Crne Gore veoma neizvjesna.

Krivica zvaničnika

Poslanik u crnogorskom Parlamentu Koča Pavlović je za Deutsche Welle rekao da se ipak nada da će se među optuženima za zločin deportacija uskoro naći najviši državni funkcioneri Crne Gore u tom periodu. “Po mom mišljenju, potpuno je nesporna njihova odgovornost i krivica i nadam se da ćemo dočekati brzo da se provede jedan pošteni i fer sudski postupak u kome će se konstatovati njihova krivica za to što se dešavalo 1992. godine sa deportovanim Bošnjacima”, ističe on.

Saveznici - Momir Bulatović, Mirjana Marković i Slobodan Milošević (15.6.1999. u Beogradu)

Saveznici - Momir Bulatović, Mirjana Marković i Slobodan Milošević (15.6.1999. u Beogradu)

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog Savjeta, Šerbo Rastoder kazao je da je u pitanju retuširanje događaja iz 90-tih godina i nevjerovatna neodgovornost države Crne Gore u onome što je proces suočavanja sa prošlošću i osuda zločina iz nedavne prošlosti.” On smatra da je, kao i u slučaju zločina u Bukovici, i u procesu deportacije, nevjerovatno da djelo postoji a da se ne mogu pronaći njegovi počinioci.

U ovoj akciji crnogorske policije snagama Radovana Karadžića bilo je isporučeno oko 160 državljana BiH koji su spas od ratnog vihora potražili u Crnoj Gori. Većina njih je kasnije ubijena, uglavnom u zatvoru u Foči.

Autor: Mustafa Canka, Podgorica

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka redakcije