1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Oslobađajuće presude i maksimalne kazne

Od zbivanja u Haškom tribunalu 2012. u svjetskoj javnosti najviše odjeka je imala oslobađajuća presuda hrvatskom generalu Anti Gotovinu. To je bacilo u sjenu čak i početak suđenja generalu VRS Ratku Mladiću.

Den Haag ICTY Gebäude des ICTY - Internationaler Strafgerichtshof für das ehemalige Jugoslawien Schlagworte: ICTY, Den Haag, Jugoslawien, Bosnien und Herzegowina, Gericht, Gerichtshof Autor: Nenad Velickovic Aufnahmedatum und -ort: Juli 2012; Den Haag, Niederlande

Den Haag ICTY

Petočlano Žalbeno vijeće je većinom glasova poništilo prvostepene presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču i oslobodilo ih svake krivice, i ta odluka je, ne samo u zemljama bivše Jugoslavije, nego u Evropi i svijetu, odjeknula kao "senzacionalna", "šokantna" i "teško shvatljiva". Gotovina je presudom pretresnog vijeća proglašen krivim za učešće u "udruženom zločinačkom poduhvatu", čiji je cilj bio protjerivanja srpskih civila iz Kninske krajine za vrijeme i nakon operacije "Oluja" u ljeto 1995, i osuđen na 24 godine zatvora. Drugooptuženi Mladen Markač osuđen je na 18 godina. Trojica sudija Žalbenog vijeća Teodor (Theodor) Meron iz Sjedinjenih Država, Patrik (Patrick) Robinson sa Jamajke i Mehmet Ginej (Guney) iz Turske nadglasale su Fausta Pokara (Pocar) iz Italije i Karmela Ađiusa (Carmel Agius) sa Malte, koji su bili suprotnog mišljenja, i dvojica generala su, umjesto na izdržavanje dugogodišnje kazne zatvora, 16. novembra otputovala kući.

Kroatien Ante Gotovina Freispruch

Ante Gotovina

Još jedna oslobađajuća presuda

Dvije sedmice kasnije Haški tribunal je donio još jednu oslobađajuću presudu: trojici bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji su bili optuženi za zločine protiv čovječnosti počinjene 1998. i 1999. godine. Bivši kosovski premijer Ramuš (Ramush) Haradinaj je zajedno sa, kako je rečeno u optužnici, svojom "desnom rukom" u OVK, Idrizom Balajem, dva puta oslobođen svake krivice: najprije 2008. po prvotepenoj presudi, a zatim prije manje od mjesec dana - 29. novembra. S njima je oslobođen i Lahi Brahimaj nakon što mu je na prvom suđenju izrečena kazna od šest godina zatvora, koju je u međuvremenu i odslužio.

Niederlande Kosovo Serbien Kriegsverbrecherprozess in Den Haag Freispruch für Ramush Haradinaj

Ramuš Haradinaj

Dvije novembarske oslobađajuće presude za pet haških optuženika izazvale su polemičke reakcije i u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, i u cijelom svijetu. Primjera radi, njemački i francuski mediji su isticali da te presude potkopavaju namjere tribunala da suđenjima po optužbama za ratne zločine doprinese pomirenju naroda i država tog dijela Evrope. Takvi komentari ponovljeni su i kad su u decembru izrečene dvije najteže kazne po statutu Haškog tribunala.

Doživotni zatvor – primjerena kazna

Vođi paravojne formacije "Osvetnici" Milanu Lukiću Žalbeno vijeće je 4. decembra definitivno potvrdilo kaznu doživotnog zatvora, izrečenu za ratne zločine počinjene nad civilima u Višegradu 1992. godine.

Serbien Milan Lukic Sredoje Lukic UN Tribunal Den Haag Lebenslange Haft Bosnien Massenmord

Milan Lukić (lijevo) i Sredoje Lukic

Nedelju dana kasnije - 12. decembra - ista kazna, ali u prvostepenom postupku, izrečena je  generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru. Sudije Pretresnog vijeća proglasile su ga krivim za genocid, udruživanje radi izvršenja genocida, kao i istrebljenja, ubistva, progone i nehumano postupanje prema bošnjačkom stanovništvu u regionu Srebrenice i Žepe 1995. godine.

Suđenje Tolimiru trajalo je od februara 2010. do februara 2012. U završnim riječima, održanim u avgustu, tužilac Piter Mekloski (Peter McCloskey) je zatražio "primjerenu kaznu",

a optuženi, koji se branio sam, oslobađajuću presudu. Sudijsko vijeće je prije dvije sedmice zaključilo da je primjerena kazna – doživotni zatvor.

Niederlande Menschenrechte Urteil Zdravko Tolimir

Zdravko Tolimir

Tolimiru je time završeno prvostepeno suđenje, a njegovom komandantu u Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, generalu Ratku Mladiću ove godine je tek počelo.

Ne priznaje optužbe

Uvodne riječi zastupnika tužbe održane su 16. jula 2012., dvadeset godina i četiri dana nakon što je Mladić preuzeo komandu VRS i od sredine 1992. do kraja 1995. svoj ratni put obilježio, kako su tužioci naveli, etničkim čišćenjem koje je u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine dostiglo razmjere genocida, opsadom i granatiranjem Sarajeva, masakrom 7.000 bošnjačkih muškaraca iz Srebrenice i uzimanjem pripadnika međunarodnih snaga mira za taoce. Optuženi ne priznaje ni jednu od tih optužbi.

"Nisam kriv i nemam sa tim veze nikakve", rekao je Mladić kad se izjašnjavao o krivici.

Da bi dokazali navedene optužbe tužioci će u svom dokaznom postupku, koji su počeli ljetos, ispitati 410 svjedoka.

Ratko Mladic in Den Haag

Ratko Mladić

Radovan Karadžić je, kao zastupnik sopstvene odbrane, angažovao još više svjedoka - čak 570. Tužioci su proljetos završili izvođenje dokaza protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske po optužnici koja je istovjetna sa onom protiv Mladića. U oktobru počela je druga polovina ovog proces: Karadžić izvodi dokaze u svoju odbranu.

Najzad, 2012. u Haškom tribunalu biće zapamćena po tome što je pred sudije izveden posljednji haški optuženik za zločine, počinjene u ratovima na području bivše Jugoslavije. To je Goran Hadžić, bivši predsjednik samoproglašene Republike Srpska Krajina, koji je optužen za progone na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi, te ubistva i mučenja nesrpskog stanovništva u Slavoniji od juna 1991. do kraja 1993. godine. Uhapšen nakon sedmogodišnjeg bjekstva, Hadžić je posljednji od 161 optuženika kojima se sudilo ili se sudi u Haškom tribunalu.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorni urednik: Svetozar Savić