1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Oslobađajuće presude i diskvalifikacija sudije Harhofa

Haški tribunal je 2013-e navršio 20 godina postojanja. Na svečanoj konferenciji tim povodom, održanoj u Sarajevu, odato je priznanje toj instituciji međunarodne pravde. Istovremeno su međutim upućeni protesti i kritike.

default

Godina u kojoj je Haški tribunal ispunio 20 godina postojanja

Prije svega zbog oslobađajućih presuda optuženima za teške ratne zločine, generalu Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću i šefovima Državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Nakon što su u novembru 2012. presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču na 24 i 18 godina zatvora u žalbenom postupku naprosto izbrisane, puštanjem na slobodu generala Momčila Perišića u februaru i Jovice Stanišića i Franka Simatovića u maju ove godine, oslobađajuće presude u Haškom tribunalu postale su serija.

Gericht Momcilo Perisic

Momčilo Perišić - Poništena prvostepena presuda od 27 godina zatvora

Oslobođeni Momčilo Perišić,

Žalbeno vijeće američkog sudije Merona poništilo je prvostepenu presudu od 27 godina zatvora bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije generalu Perišiću, zaključivši da nije kriv za zločine pripadnika Vojske Republike Srpske u Sarajevu i Srebrenici niti za raketiranje Zagreba. Slanje oficira, naoružanja i municije u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, po sudu Meronovog vijeća, bila je pomoć "opštim ratnim naporima" srpskih snaga, a nije bila "konkretno usmjerena" na počinjavanje krivičnih djela i zločina. Granatama dobijenim u paketu te pomoći Mladić je "razvlačio pamet" Sarajlijama, a mecima je pobijeno sedam hiljada Srebreničana, ali to, po mišljenju četvero od pet sudija, nije Perišićeva krivica.

"Žalbeno vijeće poništava osuđujuću presudu izrečenu Momčilu Perišiću za ubistvo, nehumana djela i progone kao zločine protiv čovječnosti i za ubistvo i napade na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja, izriče oslobađajuću presudu i nalaže da se Momčilo Perišić odmah pusti na slobodu," stoji u presudi.

...potom Jovica Stanišić i Franko Simatović

Presuda Žalbenog vijeća generalu Perišiću izrečena je posljednjeg dana februara ove godine. Tri mjeseca kasnije, pretposljednjeg dana maja, uslijedila je nova oslobađajuća presuda, ovog puta Pretresnog vijeća holandskog sudije Alfonsa Orija (Alphons Orie), ali pod istim obrazloženjem. Bivši šefovi Državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović, za koje je tužilaštvo tražilo doživotni zatvor zbog etničkog čišćenja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, oslobođeni su svake krivice jer njihove postupke nije motivisala famozna "konkretna usmjerenost".

Jovica Stanisic und Franko Simatovic Urteil Den Haag Internationaler Gerichtshof SCHLECHTE QUALITÄT

Jovica Stanišić i Franko Simatović su također dobili oslobađajuće presude

"Većina članova vijeća, uz suprotno mišljenje sutkinje Pikar, smatra da pomoć koju su optuženi pružili operacijama nije bila konkretno usmjerena na činjenje kaznenih djela ubojstva, deportacije, prisilnog premještanja ili progona", rekao je sudija Ori.

Vijeće je utvrdilo da oni jesu pomagali jedinice, kao sto su "Škorpioni", "arkanovci", "Martićeva milicija" i "Crvene beretke", da su ih osnivali, obučavali i naoružavali, ali ih nisu "konkretno usmjeravali" na ubistva, progone i druge zločine nad Bošnjacima i Hrvatima. Pošto je tužilaštvo uložilo žalbu na presudu, na ovaj proces još nije stavljena tačka.

Isključenje sudije Harhofa

Dvije ovogodišnje oslobađajuće presude, uz onu hrvatskim generalima prošle godine, uzrokovale su i treći događaj koji je obilježio 2013. u Haškom tribunalu. Iz vijeća koje sudi Vojislavu Šešelju isključen je sudija Frederik Harhof i to na zahtjev optuženog. Posebno vijeće diskvalifikovalo je danskog sudiju zato što je u pismu prijateljima, objavljenom u medijima, kritikujući seriju oslobađajućih presuda, "pokazao pristranost u korist osuđujućih presuda".

Harhof je "zaokret" ka oslobađajućim presudama pripisao politički motivisanom pritisku predsjednika Haškog tribunala Teodora Merona na sudije, a za račun SAD-a i Izraela. Odluka o suspenziji sudije Harhofa, donesena 28. avgusta, ima niz posljedica.

Prvo, pošto je postigao izuzeće člana vijeća, Šešelj je odložio izricanje presude, koje je bilo zakazano za 30. oktobar, i time produžio svoj pritvor u Sheveningenu koji traje već 3950 dana. Sasvim je neizvjesno kad će novi sudija, postavljen umjesto Harhofa, biti u stanju da obavlja funkciju na koju je imenovan.

Drugo, sudija Harhof je bio i član vijeća pred kojim se sudilo visokim policijskim zvaničnicima Republike Srpske Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu koji su u martu osuđeni na po 22 godine zatvora zbog zločina nad bosanskim Hrvatima i Muslimanima počinjenim 1992. godine u dvadeset bosanskohercegovačkih opština. Obojica su uputila zahtjev Žalbenom vijeću da se postupak protiv njih poništi, a oni puste na slobodu jer im je u vijeću sjedio pristrani Harhof koji je sklon osuđujućim presudama.

S druge strane, branioci komandanta Glavnog štaba Armije BiH Rasima Delića podnijeli su zahtjev za reviziju i poništenje presude od tri godine zatvora koju mu je izreklo vijeće čiji je član bio i sudija Harhof. Žalbeni postupak je obustavljen nakon Delićeve smrti u aprilu 2010. godine, ali njegovi advokati Vasvija Vidović i Džon Džons (John Jones) traže poništenje kazne zbog Harhofove "neprihvatljive pristranosti" osuđujućim presudama. No, ovaj zahtjev je Žalbeno vijeće odbilo.

Haager Tribunal Urteil Kroaten aus Bosnien und Herzegowina 29.05.2013

Optuženi u predmetu Prlić i ostali dobili su ukupno 111 godina zatvora

Presuda u predmetu Prlić i ostali

Ove godine okončan je i najdugotrajniji prvostepeni postupak u Haškom tribunalu: nakon suđenja, koje je trajalo od aprila 2006. do marta 2011. godine, pretresno vijeće francuskog sudije Žan-Kloda Antonetija (Jean-Claude Antonetti) osudilo je šestoricu bivših lidera bosanskih Hrvata na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima na području takozvane Herceg Bosne.

"Gospodine Prlić, molim vas da ustanete. Vijeće vam jednoglasno izriče jedinstvenu zatvorsku kaznu od 25 godina," izrekao je sudija Antoneti presudu nekadašnjem premijeru Herceg Bosne, a zatim i ministru obrane Bruni Stojiću, te zapovjednicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću na po 20 godina, zapovjedniku vojne policije Valentinu Ćoriću na 16 i predstojniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću na 10 godina zatvora.

Svjedočenje godine

U sudnici Haškog tribunala kraj godine dočekao je jedino Radovan Karadžić, optužen za genocid i druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Na suđenjima Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću tužioci su sredinom ovog mjeseca završili izvođenje dokaza pa će drugo poluvrijeme ovih procesa početi tek na proljeće sljedeće godine. Karadžić je izveo više od 200 svjedoka odbrane. Za jednog, Vitomira Žepinića, vjerovatno se pokajao. Jer bivši zamjenik MUP-a BiH najmanje je svjedočio u odbranu bivšeg predsjednika Republike Srpske.

Optuženi Karadžić, kao zastupnik sopstvene odbrane, nastojao je da dokaže da nikad nije pozivao na nacionalnu mržnju i tražio je da svjedok potvrdi da su mu prijatelji bili Bošnjaci i Hrvati.

"Pa doktore Karadžiću, vi niste ni mogli imati samo jednonacionalno društvo. To je bilo jednostavno nemogućno u sredini kao što je Bosna i Hercegovina, a pogotovo Sarajevo. Sarajlije su imale samo jednu naciju, doktore Karadžiću, vi ćete se toga dobro sjetiti – Sarajlija. U Sarajevu nikad niko nije postavljao pitanje nacije", rekao je doktor Žepinić.

Zbog ovakvih i sličnih izjava Žepinićev iskaz u sudnici Haškog tribunala zaslužuje epitet svjedočenja godine.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorna urednica: Zorica Ilić