Oružje - cijenjena kineska roba

Ovo je gotovo istorijski skok na rang-listi – prvi put po završetku Hladnog rata, pojavila se nova zemlja u velikoj petorki izvoznika oružja. To je Kina – a iz prvih pet je ispala - Velika Britanija. Kina je u posljednjih pet godina povećala svoj izvoz za 162 odsto u poređenju sa periodom od 2003. do 2007. godine. Obim trgovine oružjem u svijetu se povećao za 17 odsto. To se odrazilo i na udio Kine koji se sa dva povećao na pet procenata. Pri tome najveći dio kineskih isporuka ostaje u regionu – 74 odsto tog oružja kupuju države Azije i Okeanije.

Kina nalazi kupce u Aziji

Čak 55 odsto kineskog oružja kupuje Pakistan. Peking već dugo nastoji da pojača prodaju u toj zemlji – što je mogućnost da se Pakistanu pruži podrška u trci u naoružavanju sa susjednom Indijom. To je pokazatelj da Kina slijedi i strateške, a ne samo finansijske interese u prodaji oružja. Analitičar agencije SIPRI Paul Holtom kaže da kineski uspon na rang-listi izvoznika oružja i jeste plod povećane potražnje u Pakistanu. Ali, on ukazuje i na čitavu seriju novih ugovora koja je Kini obezbijedila položaj najbitnijeg snabdjevača čitavog niza država, među kojima su Mijanmar i Bangladeš.

Prvih pet

Evo i kompletne liste prvih pet izvoznika – prema udjelu u svjetskom izvozu oružja - kao i njihovih najvažnijih kupaca:

1. SAD 30% - Južna Koreja (12%), Australija (10%), Ujedinjeni Arapski Emirati (7%)

2. Rusija 26% - Indija (35%), Kina (15%), Alžir (14%)

3. Nemačka 7% - Grčka (10%), Južna Koreja (10%), Španija (8%)

4. Francuska 6% - Singapur (21%), Kina (12%), Maroko (10%)

5. Kina 5% - Pakistan (55%), Mjanmar (8%), Bangladeš (7%)

Optužbe za kopiranje tuđe tehnologije

Zanimljivo je da je Kina i jedan od najvažnijih kupaca oružja u dva slučaja (od Rusije i Francuske). To podstiče na zaključak da Kina najmodernije oružje ipak mora da kupuje od drugih (dok sama prodaje zastarjelo), a neki u tome vide i mogućnost da Kina kopira naprednu tehnologiju. Tako je, na primjer, internet-portal nedjeljnika Cajt svom članku o najnovijoj rang-listi izvoznika oružja dao naslov „Kineska industrija oružja cvjeta sa plagijatima“. Tu se navodi da kineski proizvodi „veoma podsjećaju“ na američke, na primjer, oklopni džip firme China North Industries Corporation (Norinco). On izgleda slično američkom terenskom vozilu HMMWV (Hamvi), a tu su i jedan raketni bacač i jedna bespilotna letjelica koja “izgleda kao američka tipa Predator”.

Indija se naoružava do zuba

Kina u svakom slučaju želi da smanji sopstvenu zavisnost od stranog oružja. I to čini krupnim koracima: U periodu između 2003. i 2007, ta zemlja je bila neprikosnovena na prvom mjestu liste uvoznika oružja. Na aktuelnoj rang-listi je druga, nakon što je smanjila uvoz za 47 procenata. Istovremeno je Indija povećala uvoz za čitavih 59 odsto, postavši glavni svjetski uvoznik oružja. Pram izvještaju SIPRI, indijska armija je poboljšala prije svega svoju udarnu moć dugog dometa. Tako je kupila više od sto ruskih borbenih aviona tipa Suhoj 30MKI, tri radarska izviđačka aviona i jednu atomsku podmornicu.

Evropske zemlje nemaju (ni) za oružje

Analiza SIPRI iznijela je na vidjelo još neke zanimljivosti: Tako je, na primjer, uvoz oružja u evropskim zemljama opao za 20 odsto. Švedski institut razlog tome vidi u lošoj ekonomskoj situaciji mnogih evropskih zemalja. Tako su Italija i Holandija odustale od planiranih narudžbi borbenih aviona, a Portugala je nedavno kupio kontingent aviona tipa F-16 koji već sada nastoji da proda što prije može. Grčka je smanjila uvoz oružja za 61 odsto, i tako na rang-listi uvoznika pala sa četvrtog na 15. mjesto. Drastično je porastao i uvoz oružja u zemljama Sjeverne Afrike – za 350 odsto. Najvažniji kupci su Alžir i Maroko. I, konačno, najveći izvozni „hit“ su bespilotne letjelice: 12 zemalja je prodalo ukupno 353 takve ljetilice 31-oj državi. Njihov najvažniji proizvođač je Izrael (114 komada), a slijede SAD (76 komada) i Italija (50 komada). Inače, Kipar koji upravo sprovodi program finansijske sanacije najviše oružja je kupio od - Njemačke.

Trka se nastavlja u nedogled

Ambiciozno poslovanje Kine na tržištu oružja usmjereno je prije svega protiv SAD. Američki predsjednik Barak Obama je fokus američke spoljne politike premjestio na pacifički region. Vašington već decenijama održava vojne baze u Japanu i Južnoj Koreji, a američka mornarica je proteklih godina održala više zajedničkih manevara sa vojskama Vijetnama i Filipina. Kina je više puta upozorila SAD da se ne miješaju u politiku regiona. Sve to ukazuje da će proizvodnja i kupovina oružja i tokom narednih godina nesmiljeno cvjetati. Tu malo šta može da učini i najnovije dvonedjeljno zasjedanje Ujedinjenih nacija (početak: 18. mart) sa ciljem da se smanji trgovina oružjem u svijetu.

Autor: Saša Bojić

Odgvorni urednik: Mehmed Smajić