1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Oružane snage BiH (ni)su ispunile misiju

Reforma odbrane u BiH okončana je 2006. Mnogi su je smatrali najuspješnijom reformom provedenom nakon potpisivana Dejtonskog mirovnog sporazuma. Stručnjaci se međutim slažu da još nije završena.

default

Pripadnici Armije BiH

Entitetska ministarstva odbrane ukinuta su 2006. godine nakon čega je formirano Ministarstvo odbrane BiH. Dvije vojne komponente stavljene su pod jednu komandu i to se smatra kao završetak procesa reforme odbrane. Ipak, pored mišljenja mnogih da je reforma odbrane jedna od najuspješnijih sprovedenih reformi nakon Dejtonskog sporazuma, pokazalo se da je stanje u Oružanim snagama više nego teško.

Vojska gladna, napredovanje „preko veze“

Pored političkih nesuglasica vojska u BiH se suočava sa nestašicom hrane a unapređenja se vrše po osnovu jakih veza uz prećutni blagoslov oficira. To je potvrdio i komadant šeste pješadijske brigade Stamenko Novaković koji kaže da su to „realni problemi“: „Mi ćemo dodati i poznanstva...Veza kao rod i rod veza, to kod nas postoji, to više nije ni javna tajna. Jedni kriterijumi su na papiru a drugi ovako...Ali umanjili smo i usmjerili tu pojavu u pravcu razrješenja.“

Die Soldaten der boschnichen Armee auf dem Flughafen in Sarajevo

Vojnici na sarajevskom aerodromu

Ovakvo stanje u vojsci je zabrinjavajuće i sa tim su upoznati članovi zajedničke komisije za obranu i bezbjednost BiH. Član komisije Nermina Zaimović-Uzunović, kaže da su vojnici ogorčeni nepravdom koja se provodi u redovima Oružanih snaga BiH: „Oni rade i po 300 sati mjesečno, što nigdje nije moguće i mi se pitamo kako je to moguće da se dešava u vojsci, da su manje plaćeni oni koji više rade i da im se u tim slučajevim odbijaju topli obroci i druge privilegije koje imaju.“

Rješenje smanjenje broja OS BIH?

Sve češće se kao rješenje pominje smanjenje broja Oružanih snaga sa sadašnjih nešto više od osam hiljada na dvije hiljade profesionalnih vojnika. Predstavnica iz RS u Komisiji za bezbjednost Dušanka Majkić kaže da bi taj broj mogao biti i 1.500 vojnika ili čak potpuna demilitarizacija, što je malo vjerovatno za očekivati u ovom trunutku. Ipak, brojke koje su se pojavile pokazuju da se nešto hitno mora mijenjati, kaže Majkić: „Danas nad 3.700 vojnika komanduje 5.100 oficira i podoficira. Trebalo bi da bude 1.500 vojnika koji bi bili dobro obučeni i opremljeni, male pokretne jedinice obučene za mirovne misije“. 

BiH nema namjeru nikoga da napada

Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke Miloš Šolaja kaže da reforma odbrane u BiH nije završena ali smatra da je trenutni broj vojnika u odnosu na potrebe prevelik. On navodi da treba tražiti model da se reforma dovrši da bi se dobio mali i operativni sistem jer BiH nema namjeru nikoga da napada: “S druge strane, odnosi u regionu su takvi da je nemoguće očekivati napad na BiH. Prema tome, za održanje unutrašnje stabilnosti, intervencija u prirodnim katastrofama i učešće vojnika u mirovnim misijama treba manje vojnika i manje sistema koji mogu biti efikasniji sa manje novca.“

General Stamenko Novakovic

Stamenko Novaković: "Pored političkih prblema vojska se suočava i sa nestašicom hrane."

U okviru Oružanih snaga BiH djeluju tri puka, nasljednice tri vojske. To su Pješadijski (Republika Srpska) puk, Pješadijski (Rendžerski) puk i Pješadijski (Gardijski) puk Oružanih snaga BiH. Nenad Stevandić, predsjednik Odbora za bezbjednost Narodne skupštine RS kaže da je zbog ovakvog nesređenog stanja u vojsci potrebno nešto mjenjati jer ovakva vojska nema perspektivu: „Ne vjerujem u ozbiljnost projekta vojske u BiH koju bi činile tri komoponente ranije zavađenih vojski. Možemo da se lažemo ali to nije teoretski moguće“.

Vojna imovina koči ulazak u NATO

Čak četiri hiljade vojnika u Oružanim snagama BiH radi samo na obezbjeđenju objekata što je praktično polovina vojske BiH, pa se s pravom postavlja pitanje treba li možda nešto raditi sa tom imovinom. BiH jeste pristupila u Akcioni plan za članstvo u NATO ali je uslovljena rješavanjem pitanja vojne imovine oko koje ni danas nema dogovora u smislu šta će pripasti entitetima a šta državi. Isti političari iz RS koji su dali podršku za Akcioni plan za članstvo u NATO, traže održavanje referenduma za priključenje Alijansi što je prema mišljenju Šolaje malo vjerovatno: “Ta dnevna retorika ako se ne pretvori u pravni dokument govori o političkoj nestabilnosti unutar zemlje. Za sada se ta NATO retorika sprovodi u javnom mjenu.“

Prema posljednjim podacima agencija za istraživanje javnog mnenja,  blizu 60 odsto stanovnika BiH podržava ulazak zemlje u NATO Savez.  Međutim, samo 28 građana koji su podržali ulazak u NATO je iz RS dok je preko 80 odsto iz Federacije. Pod oružjem u BiH 1996. godine bilo 250.000 vojnika u tri vojske, a danas je taj broj sveden na nešto više od osam hiljada profesionalnih vojnika u okviru Oružanih snaga BiH za čije održavanje je sadašnjih preko 350 miliona maraka godišnje, očigledno nedovoljno.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić