1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Oružane bitke uskoro bez vojne sile?

22. maj 2013

Bespilotne letjelice i roboti sve češće zamjenjuju prave vojnike. Zasada ovim uređajima upravljaju i o životu i smrti odlučuju ljudi. No kako će biti u budućnosti?

https://p.dw.com/p/18bTE
Foto: Reuters

Manevar koji Američki marinci nazivaju povijesnim na prvi pogled izgleda prilično nespektakularno: jedna letjelica polijeće s piste jednog nosača aviona. No na drugi pogled upada u oči da letjelica, osim što po obliku spada u kategoriju "nevidljivih", nema još jedan detalj koji obično krasi borbene zrakoplove: kokpit. Bespilotna letjelica X-47B prvi je borbeni zrakoplov bez posade koji može poletjeti s nosača aviona što naravno povećava mogućnost njegove primjene i daleko od kopnenih baza.

Samostalni uređaji - pitanje dana

Iako vodeće, SAD nisu usamljene u upotrebi "borbenih letjelica budućnosti". One u međuvremenu "služe" u preko 70 zemalja. Letjelice se uglavnom upotrebljavaju u izviđačke svrhe ali pojačano i pri samoj "eliminaciji" neprijateljskih ciljeva, kako se to naziva u vojnom žargonu. No odluku o tomu hoće li letjelica napasti donosi sam vojnik. Zasada. Jer ljudski utjecaj na bespilotne letjelice ili borbene robote se svakodnevno smanjuje. Letjelica X-47B se nalazi u pokusnoj fazi ali na kraju ovog procesa, kako to tvrde vojni stručnjaci, ona će u stanju biti obavljati kompletne operacije potpuno samostalno. Bez utjecaja vojnika na "joysticku". Kada će strojevi potpuno samostalno odlučivati o pitanju života i smrti je pitanje dana. "Bojim se da će pritisak vojnih lobija uroditi uvođenjem takvih sustava", kaže fizičar Jürgen Altman s Tehničkog učilišta u Dortmundu. Altman je jedan od suosnivača Međunarodnog povjerenstva za kontrolu borbenih robota (ICRAC) koje traži široku međunarodnu raspravu na temu borbenih robota i njihove primjene. 

Flash-Galerie ELROB Kampfroboter
Odluku o tome hoće li letjelica napasti još uvijek donosi vojnikFoto: picture alliance/dpa

"Stop Killer Robots"

S vojnog gledišta je kretanje u smjeru borbenih robota i letjelica logičan potez. Roboti se ne umaraju i mogu se upuštati u mnogo riskantnije akcije nego ljudska posada. Osim toga sadašnja praksa upravljanja na daljinu ima svoje mane koje se prvenstveno tiču brzine djelovanja. Jer tih nekoliko sekundi koje prođu od komande pilota na zemlji i reakcije letjelice mogu biti presudne za ishod bitke. U jednom strateškom papiru američkog ministarstva obrane stoji kako se u sljedećih 20-30 godina stremi "pojačanoj autonomiji" oružanih sustava. Dakle otvoren put potpuno automatiziranim oružanim snagama.

"Stop Killer Robots" kampanja organizacija ICRAC traži "preventivnu osudu" pojačane uporabe borbenih robota. Političarka njemačke stranke Zeleni, Agnieszka Brugger također ukazuje na potrebu pojačane rasprave na međunarodnoj razini o upotrebi automatiziranih oružja. Ona govori o rizicima koje sa sobom donosi davanje odluke o djelovanju u "ruke" strojeva. To se posebice odnosi na činjenicu da uređaji nisu u stanju razlikovati vojnike od civila. Demokršćanski političar i bivši pukovnik Roderich Kieswetter se zalaže za međunarodne sporazume koji bi kontrolirali razvoj i širenje autonomnih borbenih sustava. No i on priznaje da se radi o trendu kojeg je nemoguće zaustaviti.

Autori: Sven Poehle / Nenad Kreizer

Odgovorna urednica: Zorica Ilić