1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ortopedski ćilim za klanjanje

Molitva muslimana je fizički zahtjevna radnja. Ko ima problema s leđima, za njega se svakodnevni obred pretvara u bolno iskustvo. No, sada je i za taj problem pronađeno rješenje.

Takvi ćilimi se upotrebljavaju i u bolnicama prilikom klanjanja

Takvi ćilimi se upotrebljavaju i u bolnicama prilikom klanjanja

Muslimanski vjernik bi trebao pet puta dnevno da klanja. U smjeru Meke, i to tipičnim pokretima: u klečećem položaju, poklonima prema naprijed sve dok se čelom ne dotakne tlo. To nije problem za osobe sa zdravom kralježnicom i koljenima. No mnogi, pogotovo stariji vjernici, muku muče tokom klanjanja. U tu svrhu je, i to u gradu Karlsruheu u Njemačkoj, proizveden poseben ortopedski ćilim za molitvu. Ideja je, naravno, došla upravo iz jedne trgovine tepisima.

Osmišljen u Njemačkoj, proizveden u Turskoj

Muslime Gebet Flash-Galerie

"Kuća tepiha Yenerer" postoji već preko 20 godina. Pored brojnih rukom izrađenih tepiha iz Irana, Afganistana i Indije, postoje i oni koji se već i na prvi pogled razlikuju od normalnih i to prije svega po svojoj veličini. Radi se o tepisima na kojima muslimani klanjaju. Molitveni tepisi u kući Yenerer se na prvi pogled ne razlikuju od onih kakvi se mogu nabaviti u svakoj prodavnici ćilima pa čak i u trgovinama koje se često nalaze uz džamije širom Njemačke. No, samo na prvi pogled. "Ovaj model se zove Mihrap, a to je ujedno i naziv za molitveni ugao koji se nalazi u svakoj džamiji i koji označava smjer prema Meki. Tepih je mekan, ali uz to ne i premekan tako da se ne ostvaruje direktni kontakt sa podom. Pjenasta spužva spriječava diretan kontakt koljena s tvrdim podom i to je prednost Mihraba", kaže Turgay Yenerer, koji je zajedno sa svojom braćom izumio ortopedski ćilim. Ideja je nastala kada su braća primijetila da im roditelji imaju problema prilikom svakodnevnog obavljanja molitve. "Počelo je s tim da su roditelji imali problema s koljenima. Svaka molitva je za njih postala bolno iskustvo. I tada smo došli na ideju da razvijemo ovaj tepih i mislim da je dosada mnogima pomogao".

Bolje spriječiti, nego liječiti

Dvije godine je trajao razvoj ortopedskog ćilima. U proces su bile uključene i hodže koje su bile zainteresirane za novi proizvod. Njegov glavni sastojak je specijalna vrsta pjenaste gume kakva se inače upotrebljava u rehabilitacijskim centrima. No, za razliku od podloga za gimnasticiranje, materijal u ortopedskom ćilimu ima amortizacijska svojstva. Tepih razvijen u Njemačkoj, ali koji se proizvodi u Turskoj, upotrebljava i sam izumitelj, iako još nije u godinama kada bi mu on bio prijeko potreban: "Ja doduše nemam problema s koljenima, ali ga ipak upotrebljavam. Bolje spriječiti nego liječiti."

U zdravom tijelu, zdrav duh

Al-Rahman džamija u Leipzigu

Al-Rahman džamija u Leipzigu

"Čarobnim ćilimom" su očito oduševljeni mnogi. U probnoj fazi prodaje, prodano je više od 1.000 komada i to po ne baš pristupačnoj cijeni od 70 eura. No, potražnja i dalje raste. Narudžbe dolaze iz Indonezije, države s najvećim brojem muslimana na svijetu, ali i iz Australije. Tepih se najviše prodaje preko interneta. I u središnjoj džamiji u Karlsruheu je prostrto nekoliki ortopedskih molitvenih ćilima. Jedan je rezerviran i za hodžu: "Jako me veseli što je ćilim tako mekan i udoban pri molitivi". Tepih se dopada i mnogima koji su se našli u džamiji. No, udobnija molitva nije jedina prednost ortopedskog ćilima, jer osim što pomaže pri nevoljama sa leđima ili koljenom, taj ćilim je, kako kaže Turgay Yenerer, dobar i za kondiciju: "Svrha čitave stvari je da se ljudi malo pokrenu. Jer postoji izreka 'U zdravom tijelu - zdrav duh'. Treba ostati aktivan kako bi se bez problema mogle obaviti dnevne molitve". "Mirap" je na putu da osvoji i širu publiku. Jer potencijalnih mušterija ima: procjenjuje se da na svijetu trenutno živi više od 1,5 milijardi muslimana. I u Njemačkoj postoji sve brojnija zajednica muslimana, koja u međuvremenu ima više od 4 miliona pripadnika.

Autor: Johannes Stier/Nenad Kreizer

Odg. ur.: S. Tanović