1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Organska hrana "made in Balkan"

Hrvatska je, uz Makedoniju, država u kojoj velikom brzinom rastu površine zasađene bio-kulturama. Razantan napredak se može djelomično objasniti time što je prije samo par godina broj takvih površina bio jednak nuli.

Sve više bio-proizvoda na police njemačkih samoposluga stiže s jugoistoka Evrope

Sve više bio-proizvoda na police njemačkih samoposluga stiže s jugoistoka Evrope

U Hrvatskoj su se za samo godinu dana udvostručile obradive površine zasađene biljkama koje se uzgajaju na ekološki način. Istovremeno, broj ekoloških gazdinstava se utrostručio. Žitarice, meso, voće, povrće i vino se nalaze na spisku onoga što se proizvodi, kaže Helga Viler (Helga Willer) iz Švajcarskog instituta za ekološku poljoprivredu.

„Jedan od razloga za razvoj eko-gazdinstava jeste povećanje potražnje u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. U ovim zemljama se više ne proizvodi dovoljno organske, takozvane bio-hrane, što je jedan od razloga da raste proizvodnja na jugoistoku Evrope.“

Vlada u Zagrebu subvencionira eko-trend

U Hrvatskoj danas postoji 360 ekoloških gazdinstava. Najviše ih je na sjeveru i istoku te zemlje. Ipak, ovakva gazdinstva obuhvataju manje od jedan odsto obradivih površina u Hrvatskoj. Povoljna klima i plodno tlo pogoduju razvoju eko-trenda. Osim toga, vlada u Zagrebu je još 2001. odlučila da subvencionira proizvodnju zdrave hrane. Prošle godine je u tu svrhu izdvojila milion eura, a seljaci koriste i poticaje iz programa EU.

Mijenjaju se i navike potrošača u Hrvatskoj

Potražnja raste i među potrošačima u samoj Hrvatskoj. Studije pokazuju da bio-hrana sadrži više vitamina i manje štetnih hemikalija. Poznate ličnosti poput kuhara Džejmija Olivera (Jamie Oliver), ili glumice Anđeline Džoli (Angelina Jolie) takođe doprinose da sve više ljudi poseže za artklima koji nose oznaku bio, kaže Darko Znaor, koji u Hrvatskoj vodi različite projekte za proizvodnju zdrave hrane.

"U Hrvatskoj ne postoji tipični kupac bio-hrane. Stariji ljudi se odlučuju za bio jer imaju zdravstvene probleme, kupuju ih i mlađi obrazovani ljudi. Djelomično je to i stvar mode. Žene žele da ostanu mlade, lijepe i privlačne, te kupuju zdravu hranu."

Samoposluge u Hrvatskoj bez domaćih bio-produkata

Uprkos svega, u samoj Hrvatskoj distribucija ovih proizvoda još uvijek nije regulisana kako treba, a ugovori sa velikim lancima samoposluga su rijetkost.

Evropski pečat za bio-proizvode uveden je marta 2000. godine

Evropski pečat za bio-proizvode uveden je marta 2000. godine

"Tržište je još uvijek haotično. Dio proizvođača uopšte ne označava hranu koju proizvede pečatom 'bio' i prodaje je kao običnu, po istoj cijeni. Neki od njih su razvili mrežu poznanstava i kupci im dolaze direktno na imanja ili na lokalne pijace. Ima i nekoliko bioprodavnica. Samo nekolicini njih je pošlo za rukom da svoje proizvode odista plasiraju na police velikih samoposluga.", kaže Darko Znaor.

Protekle godine je formirano i udruženje proizvođača bio-hrane. Jedan od ciljeva rada udruženja jeste i uvođenje reda na tržištu. Jedan od poteza u tom smijeru jeste i davanje certifikata "ekoprodukt". Natpis "ekološki proizvod iz Hrvatske" odštampan je na hrvatskom i engleskom jeziku. Barem taj pečat je zreo za ulazak na međunarodno tržište.