1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Organizovani kriminal osvojio njemačka gradilišta

Prilikom kontrole gradilišta njemački carinici, koji su u ovoj zemlji zaduženi za te poslove, skoro svaki put otkrivaju ilegalne radnike. Iza svega toga sve češće stoje kriminalne bande. Kako stati na put radu na crno?

Zbog rada na crno i nelegalnog zapošljavanja, u Njemačkoj je u posljednjih godinu dana država na konto neplaćenog poreza i doprinosa izgubila više od 795 miliona evra. Prethodne 2013. je to bilo 777,1 miliona evra. "To je red veličina, koji je izuzetno relevantan", rekao je ministar finansija Volfgang Šojble tokom prezentacije godišnjeg izvještaja Uprave carina za 2014. "Fenomen je sada svuda prisutan, broj slučajeva raste. Carinici u svojim istragama rada na crno, sve češće konstatuju da imaju posla sa organizovanim kriminalom", rekao je Šojble.

Problem je posebno uočljiv na gradilištima. Rijetko koje građevinsko preduzeće u Njemačkoj radi isključivo sa sopstvenim ljudima. To bi bilo preskupo. Dakle, angažuju se strani kooperanti, najčešće iz istočne i južne Evrope. To je tako već godinama, ali carinski istražitelji sve češće nailaze na bande kriminalaca, koji konstruišu neprozirne mreže i strukture od lažnih firmi, kurira i opunomoćenika.

Kako funkcionišu prevare?

Rad na crno nanosi velike štete njemačkoj državi

Rad na crno nanosi velike štete njemačkoj državi

Na primjer: jedan izvođač radova iz Bavarske ima dvije firme. Zvanično, njegovi radnici nisu zaposleni sa punim radnim vremenom, u računovodstvu je upisano da je na ime plata otišlo pet miliona evra. A u stvari, zaposleni su radili 40 sati nedjeljno i za to,u gotovini tj. na ruke, dobili dodatnih 3,8 miliona evra – to je suma na koju nisu plaćeni ni doprinosi za socijalno osiguranje, ni porezi.

Vlasnik firme je do gotovine došao tako što je koristio usluge takozvanih uslužnih firmi, koje vode kriminalne bande. To su lažne firme, koje izdaju lažne fakture za fiktivne radove. U njihove „usluge“ spada i to da im vlasnik firme prebaci novac, koji potom, po odbitku provizije, vraćaju vlasniku firme koji ih je angažovao - ali u gotovini. U zavisnosti od složenosti „posla“ takve lažne firme uzimaju i do 15 odsto za svoje kriminalne usluge.

Da bi sve bilo još netransparentnije, vlasnici firmi angažuju više takvih lažnih partnera, koji obično postoje samo 3 do 6 mjeseci. Potom se rasformiraju, i gubi im se svaki trag. Zbog toga istražitelji moraju brzo da djeluju.

Šta je sa minimalcem?

Carinici kontrolišu i sadržaj prtljaga na aerodromima

Carinici kontrolišu i sadržaj prtljaga na aerodromima

Širom Njemačke, u finansijskoj kontroli, tj u lovu na rad crno, angažovano je 6.700 carinika. Prošle godine, oni su kontrolisali ukupno 513.000 zaposlenih i 63.000 poslodavaca. Ukupno je otvorena 102.974 istraga za krivična djela iz oblasti neprijavljenog rada i ilegalnog zapošljavanja – prethodne 2013. je bilo 95.000 takvih slučajeva.

Prilikom obilazaka firmi, automatski se provjerava i da li firme plaćaju minimalne plate. S obzirom da je zakon o minimalnoj zaradi nov, u naredne tri godine će biti zaposleno 1600 dodatnih službenika, kako bi mogli da se izbore sa novonastalom količinom posla.

Ali, neprijavljeni rad nije jedina oblast u kojoj postoji organizovani kriminal: tu su još i poslovi sa drogom i krijumčarenje cigareta. 2014. godine spriječeno je krijumčarenje 140 miliona cigareta na njemačko crno tržište. Ovaj broj je neznatno opao u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno carinici su sa tržišta ukupno povukli 13,5 tona droge, uključujući 1,6 tona marihuane, 1,2 tona kokaina, 675 kilograma hašiša i 383 kg amfetamina. Oduzeta količina metamfetamina (kristal meta) je prepolovljena u odnosu na 2013. i iznosila je 22 kilograma.

Za državu je rad carinske službe veoma plodonosan. Prošle godine, Uprava carina ostvarila je prihod od 129 milijardi evra. To odgovara oko polovini poreskih prihoda vlade.

Preporuka redakcije