1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Organizivanim prevozom "po posao u Banjaluku"

Trenutno je bez posla oko 40 odsto radno sposobnih u BiH, mada se tačan broj ne zna. Na sajam zapošljavanja u Banjaluku stiglo je šezdeset autobusa s nezaposlenima iz cijele RS. Hoće li se isplatiti?

Oko tri hiljade ljudi iz cijele Republike Srpske stiglo je na Sajam obrazovanja i zapošljavanja u Banjaluci, kažu organizatori. Imaju besplatan obrok i prevoz. Pedesetak autobusa mladih i nešto starijih, došli su s namjerom da ostvare kontakte s potencijalnim poslodavcima i uz malo sreće pronađu posao. Veliki broj kompanija na štandovima ponudio je konkretna radna mjesta. Među posjetiocima je mnogo onih koji ne biraju, radili bi bilo šta.

Arbeitsmesse in Banjaluka

Džemal Džonić: "Petnaest godina sam radio kao deminer i nemam ni dana radnog staža!"

“Došao sam iz Brčkog, tražim bilo kakav posao. Petnaest godina sam radio kao deminer. Nemam ni dana radnog staža”, kaže Džemal Džonlić, koji je organizovanim prevozom došao na sajam, koji se održava pod pokroviteljstvom Kancelarije Specijalnog predstavnika EU i Ambasade Norveške u BiH.

Maja Regoda završila je ekonomiju i već je ostavila svoju biografiju kod nekoliko poslodavaca. “Zadovoljna sam ponudom, za moju struku zaista ima dosta radnih mjesta. Nadam se da će me neko od frimi kontaktirati”, kaže 24-godišnja Banjalučanka.

Arbeitsmesse in Banjaluka

Maja Regoda, ekonmistkinja u potrazi za poslom

Ko se zaista zaposlio?

Na prethodnom sajmu, održanom u Zenici novembra 2014. prema riječima organizatora, zaposlene su 863 osobe. Stručnjaci tvrde da je takav pomak u oblasti zapošljavanja, gotovo nemoguć u Bosni i Hercegovini, a ako se zaista desio, riječ je revolucionarnom postignuću.

Osim podatka da je tako veliki broj ljudi zaposlen zahvaljujući jednodnevnom sajmu, u zvaničnom izvještaju sa zeničkog događaja navedene su tri firme koje su ukupno zaposlile pet osoba. Jedna od njih je frima AL-EX d.o.o. Zenica. Međutim, vlasnik i direktor demantovao je za Deutsche Welle taj navod: „To nije tačno. Nikoga nismo zaposlili. Istina je da smo bili tamo i tražili dva radnika, ali ih na sajmu nismo našli. Ta mjesta smo popunili nekoliko mjeseci kasnije preko konkursa“, ističe Emir Akvić.

Arbeitsmesse in Banjaluka

Samra Lučkin

Objašnjenje za netačan podatak dobili smo od direktorke sarajevske agencije Boram, organizatora sajma: “Meni je Udruženje poslodavaca iz Zenice dostavilo papir na kojem to piše. Tako da smo njihov izvještaj uvrstili u ovaj naš”, kaže Samra Lučkin.

Komentarišući brojku od preko 800 zaposlenih zahvaljujući sajmu u Zenici, Miroslav Vukajlović, direktor agencije Spektar koja se godinama bavi posredovanjem pri zapošljavanju, kaže: „Ta cifra naravno bode oči, da ne kažem da je u zoni nemogućeg. Veoma je teško ostvariti takav rezultat u BiH. Ali, ko zna, nisam vidio izvještaje i ne mogu komentarisati nešto što ne znam“.

Projekti zapošljavanja su bolestan hobi“

U posljednjih petnaest godina na prostoru BiH provodilo se na desetine različitih projekata s ciljem povećanja zaposlenosti.

Nevladine organizacije su se mijenjale, donatori takođe. Mijenja se kontstantno i broj nezaposlenih, odnsno raste iz godine u godinu.

U moru inicijativa koje nisu donijele velike promjene, teško je prepoznati one pozitivne, kojih svakako ima. „Nije normalno da se nevladin sektor i ljudi koji nisu specijalizovani za tu oblast, bave problemom nezaposlenosti. To je ozbiljan posao. Rezultati koje te organizacije prikazuju javnosti i svojim finansijerima su veoma upitni“, dodaje Vukajlović.

Novinar Dragan Bursać pak ističe kako se ne smije kritikovati samo NVO sektor. „Projekti zapošljavanja u BiH su bolestan hobi vladinih i nevladih organizacija. More je tih agencija koje su same sebi svrha. S druge strane, propali su brojni programi koje su naše vlasti pokrenule. Ako oni obećavaju kule i gradove, zašto ne bi i predstavnici civilnog sektora“, kaže Bursać.

Kome (ne)treba statistika?

Vukajlović napominje da je veliki problem nepostojanje preciznih podataka. Neke od posljednjih analiza pokazuju da u Republici Srpskoj ima 143.000 nezaposlenih. “Penzionera imamo oko 200.000 i otprilike isto toliko zaposlenih. Dodajte toj cifri djecu i mlade. Koliko god da zbrajate, u toj računici nedostaje ogroman broj ljudi koji nisu nigdje evidentirani”.

U RS živi oko 1,2 miliona ljudi, a pomenuti podaci su “progutali” bar četvrtinu stranovništva. O čemu se radi i kako je moguća takva greška u matematici, naš sagovornik nema odgovor.

Preporuka redakcije